Europska unija proširit će sankcije protiv Bjelorusije idući tjedan, izjavila je u srijedu predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nakon sastanka s američkim predsjednikom Joeom Bidenom s kojim je razgovarala o covidu-19, klimi i vanjskim poslovima.
"Vrlo skoro početkom idućeg tjedna doći će do proširenja sankcija protiv Bjelorusije", rekla je ona novinarima nakon sastanka dodavši da će se sankcije odnositi na pojedince i entitete.
Diplomati EU-a rekli su da Unija planira nametnuti sankcije za oko 30 ljudi i entiteta, uključujući ministra vanjskih poslova i bjeloruskog zračnog prijevoznika Belaviju.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko i njegov saveznik, ruski Vladimir Putin, okrivili su EU.
Von der Leyen je rekla da su Sjedinjene Države pripremile sankcije protiv Bjelorusije koje će stupiti na snagu početkom prosinca.
"Razmotrit ćemo mogućnost sankcioniranja onih zračnih prijevoznika koji olakšavaju krijumčarenje ljudi prema Minsku, a zatim prema granici EU-a i Bjelorusije", rekla je.
Biden nastoji popraviti odnose s Europom nakon što su veze bile zategnute pod njegovim prethodnikom, bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Bijela kuća je uoči sastanka priopćila saopćila da će dvoje čelnika razgovarati o smjernicama za gospodarstvo kroz zajedničko trgovinsko i tehnološko vijeće SAD-a i EU-a, globalnom zatopljenju i regionalnim pitanjima poput Ukrajine i zapadnog Balkana.
"Predsjednik Biden će ponovno potvrditi svoju potporu Europskoj uniji kao temeljnom partneru Sjedinjenih Država", rekla je glasnogovornica Bijele kuće Emily Horne u priopćenju.
Eurozastupnici zabrinuti zbog krize na granici Poljske i Bjelarusije
Europska unija mora biti ujedinjena u svojem odgovoru na nehumanu instrumentalizaciju migranata koju provodi bjeloruski režim, poručili su zastupnici u plenarnoj raspravi, izvijestio je Europski parlament (EP) u srijedu.
Na plenarnoj raspravi sa šefom EU-a za vanjsku politiku Josepom Borrellom u srijedu poslijepodne zastupnici su izrazili duboku zabrinutost zbog dramatične krize koja se trenutačno odvija na poljsko-bjeloruskoj granici. Također su ponovno snažno osudili trenutačnu taktiku bjeloruskog diktatorskog režima koji zbog odmazde za sankcije koje mu je uvela Europska unija usmjerava migracijske tokove na vanjske granice EU-a, čime se pogoršava stanje u susjedstvu, posebno u Poljskoj, navodi EP.
Visoki predstavnik Josep Borrell je ponovio da Europska unija trenutačno ulaže velike diplomatske napore zajedno sa zemljama podrijetla migranata kako bi se pronašla rješenja i zaustavili novi dolasci. Istodobno je naglasio da bjeloruske vlasti moraju pružiti humanitarnu pomoć osobama koje su sada blokirane u bjeloruskom graničnom području, omogućiti pristup humanitarnim organizacijama i dopustiti humanitarne koridora. Najavio je i skorašnju raspravu o proširenju sankcija EU-a.
Migranti zarobljeni između snaga sigurnosti
U raspravi nekoliko je zastupnika izrazilo zabrinutost zbog sve lošije humanitarne situacije na granici između Poljske i Bjelarusa, pri čemu su ljudi zarobljeni između pograničnih snaga izloženi zimskim vremenskim uvjetima. Pozvali su poljske vlasti da stanu na kraj aktualnom agresivnom prisilnom vraćanju migranata u Bjelarus te da prihvate pomoć agencija EU-a u rješavanju humanitarne situacije, izražavajući žaljenje zbog toga što je ta potpora dosad bila odbijena. Ostali su se zastupnici usredotočili na hitnu potrebu da organizacije za pomoć imaju izravan pristup poljsko-bjeloruskoj granici kako bi se pomoglo migrantima koji su tamo zadržani.
Neki su parlamentarci pozvali da se EU sredstvima izgradi ograda kako bi se zaštitile vanjske granice Unije od nezakonitih prelazaka i hibridnih napada, dok su drugi odlučno odbacili tu ideju. Dio zastupnika naglasio je potrebu za pojačanim sankcijama EU-a protiv Bjelarusa, naglašavajući pritom ulogu ruske vlade u aktualnoj krizi te pozivajući na dijalog s Moskvom kako bi se pronašla rješenja, priopćio je Europski parlament.
Hrvatski europarlamentarac Karlo Ressler (HDZ/EPP), član tima za pregovore o novom Paktu za azil i migracije, ocjenjuje je da se radi o nastavku politike ucjene organiziranim migracijskim pritiskom koju sada organizira bjeloruski diktator Lukašenko, priopćio je ured zastupnika.
“Riječ je o hibridnom napadu na Europu. Oko toga moramo biti potpuno jasni. Ne može se tolerirati cinično instrumentaliziranje migranata i orkestrirano stvaranje pritiska na naše granice. Europa mora odgovoriti rezolutno pripremajući se da uvijek i na svim europskim granicama može odbiti ovakvu politiku ucjene”, poručuje Ressler, navodi se u priopćenju.