Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u petak je kritički komentirao rezoluciju Europskog parlamenta o izvješćima Europske komisije u kojoj se navodi da Beograd nazaduje u pogledu reformi potrebnih za pristupanje Uniji, dok oporba traži da nacionalni TV-servis objavi rezoluciju i izvješća u cijelosti.
Vučić je danas novinarima, referirajući se ponajprije na dio rezolucije o zdravstvenom sustavu naglasio kako Srbija ima opreme, lijekova i cjepiva upravo zato što se "nije oslanjala na EU", ocijenivši da su se u EP-u „izgubili u vremenu i prostoru“, te da Srbija 2021. nema nedostatak medicinske opreme.
Tijekom posjeta gradilištu mosta na Savi kod Šapca, Vučić je novinarima pročitao dijelove rezolucije EP-a vezane uz zdravstveni sustav ustvrdivši da je Bruxelles, ocjenom kako Srbija pati od nestanka resursa, vjerojatno gledao "u svoje dvoriše“. On je podsjetio da je Srbija pojedinim državama slala donacije medicinske opreme, te da u svom skladištu trenutno ima 500 respiratora.
Na primjedbe iz Unije kako postoji zabrinutost zbog kampanje dezinformacija da bi se delegitimirala državnost Kosova, Vučić je naglasio kako je "ponosan" što to radi, u čemu će i dalje ustrajavati.
"Ponosan sam što delegitimiram neovisnost Kosova i to ću nastaviti raditi u inat EU, a u slavu Srbije i ništa mi ne mogu“, poručio je Vučić.
Komentirajući današnju izjavu srbijanskim medijima eurozastupnice Tanje Fajon kako "Srbija ima još mnogo posla na svom putu" ka Uniji, naročito u borbi protiv korupcije, u području pravosuđa i osiguravanju poštovanja slobode izražavanja, Vučić je istaknuo kako se Srbija bori protiv organiziranog kriminala, ali i otimanja imovine Židovima, aludirajući da je sjedište njezine stranke u Ljubljani u vili židovske obitelji Moskovič.
Fajon, koja je u timu eurozastupnika koji će posredovati u međustranačkom dijalogu vlasti i oporbe, izjavila je danas za portal Nova.rs kako stajalište o obvezama Srbije na putu prema EU nije samo njezino gledište ili stajalište njezine političke skupine "već i EP-a, koji je potvrdio taj stav glasajući o Izvješću o napretku Srbije”.
Da znatnom dijelu srbijanskoj javnosti nedostaje informacija što je, zapravo, navedeno u izvješćima EK o Srbiji za 2019. i 2020. i rezoluciji EP-a, pokazuje i današnji zahtjev oporbene Stranke slobode i pravde koja je zatražila da nacionalni TV-servis - Radio-televizija Srbije, objavi kompletno izvješće i rezoluciju.
Ta stranka je ocijenila kako se "sakrivanjem ključnih elemenata izvješća o Srbiji izravno ugrožava europski put zemlje", jer se "time jasno pokazuje Bruxellesu da državni vrh Srbije ne zanimaju stajališta institucija Europske unije".
U usvojenoj rezoluciji EP “žali zbog nedostatka napretka u mnogim područjima srbijanskog reformskog programa i činjenice da je čak došlo do nazadovanja u pitanjima koja su ključna za pristupanje EU-u”.
Konstatirano je kako, usprkos činjenici da je EU vodeći trgovinski partner Srbije i najveći donator pomoći, Srbija “pridaje nerazmjerno mnogo pozornosti trećim zemljama”, navodi se u rezoluciji Europskog parlamenta, a u tom su kontekstu apostrofirani utjecaji Rusije i Kine.
Također je istaknuta važnost usklađivanja vanjske i sigurnosne politike Srbije i EU-a, kao nužnost pristupanju Srbije Uniji, uz ocjenu izvjestitelja EP za Srbiju Vladimira Blčika da je "vanjska politika Srbije najmanje usklađena s europskom politikom”.
Rezolucija EP-a je prihvaćena s 538 glasova za, 69 protiv, te 79 suzdržanih.
Samo dan nakon rezolucije EP-a, u kojoj se, među ostalim, izražava zabrinutost zbog rastućeg utjecaja Kine i Rusije u Srbiji, Vučić se u petak sastao s ministrom nacionalne obrane Kine generalom Wei Fengheom, razgovarajući "o daljem intenziviranju dijaloga i unaprjeđenju suradnje između dviju država", te "o spremnosti za dalje jačanje sveobuhvatnog strateškog partnerstva".
Prema priopćenju iz Vučićeva ureda poslije sastanka s visokim kineskim dužnosnikom, "Srbija i njezini nadležni resori spremni su zajedno sa Kinom i njezinim Ministarstvom nacionalne obrane raditi na daljem razvoju sveukupnih odnosa dviju zemalja, poglavito u oblasti vojnoekonomske, vojnomedicinske i vojnoobrazovne suradnje", a istaknuto je sudjelovanje Srbije u mehanizmu suradnje Kine i zemalja središnje i istočne Europe (17 + 1), te inicijativi „Pojas i put“, kojima Srbija "pridaje veliki značaj i podršku".