Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u Vranju, na obilježavanju 27. godišnjice NATO bombardiranja SR Jugoslavije, da svaki rat koji se sada vodi u svijetu, "kao i svako nasilje i poništavanje principa i zakona, nije počelo jučer, već napadom 24. ožujka 1999." i istaknuo da je to dan kada je "odsviran kraj međunarodnom pravu i poretku, istini i pravdi", prenosi Anadolu.
- Svaki rat koji traje u svijetu, svako nasilje danas, poništavanje principa i zakona danas, sve to nije počelo jučer, počelo je 24. ožujka 1999. godine. I ako netko danas pita zašto se krši međunarodno pravo, jedini točan, jedini ispravan odgovor je zbog dozvole koja je za to izdata 24. ožujka 1999. godine - rekao je Vučić, na platou ispred Galerije Narodnog muzeja u Vranju.
Istaknuo je da je na pitanje zašto se danas nekim zemljama otimaju teritoriji, narušava njihov teritorijalni integritet i suverenitet, odgovor - "zbog prakse koja je uvedena 24. ožujka 1999. godine".
- Zašto se silom i bombama uvodi red? Zašto ubojstva i službenika i civila, zašto uništavanje infrastrukture, rušenje čitavih gradova, zašto tako javno streljanje svake humanosti i empatije? Samo je jedan odgovor: zbog 24. ožujka 1999. godine - naveo je Vučić.
Ukazao je da to nije samo dan kada je počelo bombardiranje jedne slobodne suverene zemlje, nego i dan kada je odsviran kraj međunarodnom pravu i poretku, istini i pravdi, samilosti i ljudskosti.
- Dan kada je svijet krenuo u svoje, možda i konačno, uništenje. I ako sutra dođe do toga, ako budemo okruženi ruševinama čitave jedne civilizacije, neće biti nikakve sumnje, taj kraj je počeo 24. ožujka 1999. godine - istaknuo je.
Obilježavanju godišnjice NATO bombardiranja 1999. godine prisustvovali su dužnosnici Srbije i entiteta u BiH Republike Srpske, patrijarh SPC-a Porfirije, kao i veliki broj građana.
Prije 27 godina započelo je NATO bombardiranje tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, sastavljene od Srbije i Crne Gore, koje je trajalo 78 dana. Intervencija NATO-a izvedena je zbog rata na Kosovu.
Bombardiranje SR Jugoslavije trajalo je od 24. ožujka do 9. lipnja 1999. godine.
Akcija NATO-a okončana je nakon potpisivanja sporazuma kod Kumanova 9. lipnja 1999. godine o povlačenju jugoslavenske vojske i policije s Kosova.
Fond za humanitarno pravo jedini je proveo istraživanje i utvrdio da je u zračnim napadima NATO-a ubijeno najmanje 756 ljudi, uključujući 451 civila (217 Albanaca, 204 Srba i 30 Roma i drugih), 276 pripadnika Vojske Jugoslavije/MUP Republike Srbije i 29 pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova.
Rusija i Krim
Rusija često koristi slučaj Kosova kao argument u međunarodnoj politici, naročito u kontekstu opravdanja aneksije Krima i kasnije invazije na Ukrajinu. Prema ruskoj logici, proces priznanja nezavisnosti Kosova, koji je doveo do njegove jednostrane deklaracije neovisnosti 2008. godine, bio je prekretnica u međunarodnom pravu, jer su se tada, po njihovom tumačenju, postavili presedani koji omogućuju drugim narodima da traže svoje pravo na samoopredjeljenje i teritorijalnu autonomiju.
Rusija tvrdi da je međunarodna zajednica napravila značajnu grešku kada je priznala Kosovo kao nezavisnu državu, i to bez potpune suglasnosti svih strana (posebice Srbije). Smatraju da je postupak koji je doveo do deklaracije nezavisnosti Kosova bio suprotan temeljnim načelima međunarodnog prava, kao što su suverenost i teritorijalni integritet. Također, tvrde da je presedan stvoren time što su moćne zemlje, predvođene Sjedinjenim Američkim Državama i nekim europskim državama, poticale nezavisnost Kosova unatoč protivljenju Srbije i njenih saveznika.
Rusija vidi situaciju u Ukrajini kao paralelu s Kosovom. Po njihovom mišljenju, ako je međunarodna zajednica priznala pravo Kosova na samoopredjeljenje i odvajanje od Srbije, onda bi trebala biti dosljedna i priznati prava drugih naroda i regija, poput onih u Ukrajini. U ovom kontekstu, Rusija ističe da su Rusi na Krimu i u Donbasu suočeni s diskriminacijom, prijetnjama i nasiljem od strane ukrajinskih vlasti, te da imaju pravo na samoopredjeljenje.