Vukovar ima posebno važnu ulogu u hrvatskoj povijesti uspostave samostalne demokratske države i predstavlja simbol otpora, žrtve i zajedništva u Domovinskom ratu. Iskustvo i značenje Vukovara 1991. nadilaze lokalnu i nacionalnu razinu pa je on ujedno i europski i svjetski fenomen. Postao je simbol mlade hrvatske države i borbe hrvatskog naroda za slobodu, nacionalnu samostalnost i teritorijalnu cjelovitost, istaknuo je u srijedu ministar branitelja Tomo Medved dodavši kako je su velikosrpska agresija na Vukovar 1991. i višegodišnja okupacije Grada ostavili duboke negativne i trajne posljedice na njegovoj bogatoj povijesnoj i kulturnoj baštini, a osobito na njegovoj demografskoj slici.
Stoga je Vlada, nakon tri godine od obećanja, donijela Zakon kojim se Vukovar proglašava mjestom posebnog domovinskog pijeteta, a koji sutra ide u javnu raspravu.
- Ovim se Zakonom Vukovar prepoznaje kao mjesto stvarnog stradanja koje ima iznimno povijesno, kulturno, društveno i gospodarsko značenje u nacionalnom kontekstu. Proglašenjem Vukovara područjem posebnog domovinskog pijeteta stvorit će se pravno politički okvir za poseban status Vukovara – naglasio je Medved i dodao kako se ovim Zakonom zahvaća područje Grada Vukovara i naselja Bogdanovci.
Ciljevi Zakona, dodao je, očuvanje su trajne uspomene i sjećanja na žrtvu Vukovara u Domovinskom ratu, ali i poticanje njegovog društvenog razvoja u svim aspektima.
- Kao mjesto posebnog pijeteta definirana je i Nacionalna memorijalna bolnica Vukovar, o kojoj se također donosi Zakon i ide u javnu raspravu ,a u kojoj se pored zdravstvene djelatnosti obavlja i memorijalna edukacijska djelatnost sa svrhom promicanja vrijednosti Domovinskog rata, a isto tako i Memorijalno groblje iz Domovinskog rata – istaknuo je Medved.
Zakonom se utvrđuje i međuresorno tijelo, Vijeće za domovinski pijetet, mir i razvoj od 15 članova koje imenuje Vlada. Jedna od glavnih zadaća Vijeća bit će rješavanje dugogodišnjih imovinsko-pravnih odnosa i statusa mjesta stradavanja.
Financijska sredstva za provođenje Zakona osigurat će se u Državnom proračunu i u proračunu jedinica lokalne i regionalne samouprave.
- Uvjereni smo kako će ovaj Zakon imati pozitivan učinak i na društveni razvoj vukovarskog područja s naglaskom na demografski, gospodarski, kulturni, odgojno-obrazovni razvoj, stabilizaciju i očuvanje mira – istaknuo je ministar Medved.
Prijedlog ovog Zakona, naglasio je, dio je širih napora ove Vlade za razvoj Vukovara. Podsjetio je što je sve vlada Andreja Plenkovića učinila za Vukovar.
- Provodimo cjelovit program obnove komunalne i elektroenergetske infrastrukture Grada Vukovara za razdoblje od 2019. do 2022., ukupnog ulaganja od milijardu i 400 milijuna kuna, od kojih je velika većina iz europskih sredstava. Osigurali smo dodatnih 20 milijuna kuna u Fondu za obnovu i razvoj Grada Vukovara, stambeno je zbrinuto 618 obitelji, ova Vlada je vratila vojsku u Vukovar, uložili smo napore da Memorijalni centar Domovinskog rata bude referentan za sve mlade koji dolaze u Vukovar. Sve to jasna su poruka da smo u mandatu naše Vlade odlučno posvetili pozornost gospodarskom razvoju i revitalizaciji Vukovara i pružili snažnu potporu – poručio je Medved.
Na pitanje je li se odustalo od izuzimanja Vukovara od nekih poreznih davanja, ministar Medved istaknuo je kako nije te da se usuglašavaju s Europskom komisije.
- Zakon o razvoju Grada Vukovara je u postupku usuglašavanja s Europskom komisijom i od njega se nije odustalo, štoviše, očekujemo da će se vrlo brzo usuglasiti stavovi i da će i taj Zakon ići u proceduru donošenja – poručio je.
Novinari su ga upitali i, obzirom da se Vukovar proglašava mjestom posebnog pijeteta, može li se kroz koju godinu očekivati uklanjanje ćirilice i ćiriličnih ploča.
- Ovim Zakonom je stavljen naglasak na očuvanje sjećanja na stradavanje Vukovara i cijele Hrvatske u Domovinskom ratu. Jasno je definirano važnost poštivanja čl. 8 ustavnog zakona o nacionalnim manjinama i odredbe su ugrađene sa svrhom poštivanja hrvatskog naroda i pripadnika nacionalnih manjina, razvijanje razumijevanja, solidarnosti i dijaloga među narodom- rekao je Medved.
Na pitanje novinara trebali u koloni sjećanja na žrtve Domovinskog rata biti i Milorad Pupovac, predstavnik srpske manjine, ministar branitelja poručio je kako su svi pozvani da se pridruže.
- Nikoga se posebno ne poziva i nemojmo izdvajati nikoga. Sve osobe koje imaju osjećaj prema žrtvama, koje žele iskazati poštovanje i pijetet prema njima, pozvane su da nazoče - istaknuo je.
Vlada je u javnu raspravu uputila i prijedlog Zakona o prijenosu prava nad Općom županijskom bolnicom Vukovar na Republiku Hrvatsku kojim će ona postati Nacionalna memorijalna bolnica.
- Nikoga ne treba podsjećati kako se u Vukovaru dogodio jedan presedan u povijesti ratovanja. Rat se još nije ni zahuktao, a već u srpnju 1991. srpski agresori počinju svakodnevno granatirati bolnicu. Poubijali su više od 200 ranjenika i djelatnika bolnice. No, istovremeno se događa nešto što se često spominje u svjetskoj medicinskoj literaturi s humanog i etičkog aspekta, da u tim teškim, skromnim uvjetima djelatnici ne pitaju tko je tko, koje nacionalnosti i liječe sve. To je ta plemenitost tih ljudi – podsjetio je ministar zdravstva Milan Kujundžić.
Naglasio je kako ova nacija i država nikako ne smiju zaboraviti bolnicu Vukovar i dovesti u ugrozu njeno poslovanje.
- I na tome je tragu prošle godine, hodajući u koloni sjećanja na žrtve Domovinskog rata u Vukovaru, izrasla ideja koju danas provodimo u realnost da Županijsku bolnicu Vukovar, obzirom na njene povijesne zasluge, pretvorimo u Nacionalnu memorijalnu bolnicu – istaknuo je Kujundžić dodavši kako će prijenosom prava na Republiku Hrvatsku, o bolnici, njezinim financijama i poslovanju, brinuti Ministarstvo zdravstva.
- Ukupni dug bolnice u Vukovaru sada je veći od 200 milijuna kuna, a dospjeli veći od 170 milijuna – dodao je.
Na pitanje da li je u planu, obzirom da sada vukovarska bolnica postaje državna, a udaljena je 15-ak kilometara od Vinkovaca, smanji ili zatvori vinkovačka bolnica, Kujundžić je poručio kako općenito smatra da nam ne treba toliko broj bolnica i broj odjela.
- Mi smo već krenuli u proces gdje neće biti potrebni akutni odjeli u obje bolnice, to treba integrirati. Krenuli smo već s funkcionalnim povezivanjem bolnica, smanjivanjem broja odjela, operacijskih mjesta. Neće se zatvarati ni jedna bolnica, ali već sad se smanjuju akutni odjeli – istaknuo je.