Mlada 19-godišnja Mildred zaljubila se u šest godina starijeg Richarda Lovinga. Osjećaji su bili uzajamni. Uskoro su odlučili napraviti ono što tisuće zaljubljenih oduvijek radi - vjenčati se. Da to što prije naprave potaknula ih je i Mildredina trudnoća. I ništa tu ne bi bilo čudno ni sporno da Richard nije bio bijelac, a Mildred crnkinja. I da se nisu zaljubili i živjeli u saveznoj američkoj državi Virginiji 50- ih godina prošlog stoljeća. A tamo su vladali rasni zakoni, segregacija je bila zapisana u zakonima te države. Stupanje u brak sa osobom druge boje kože bilo je strogo zabranjeno.
Policija ih uhitila i 'bacila' u zatvor
Richard i Mildred stoga su odlučili otići u Washington i sklopiti brak. Njezin otac bio im je svjedok na vjenčanju, a nisu organizirali nikakvu ceremoniju ni slavlje. Samo su htjeli biti zajedno kao muž i žena.
Vratili su se kući u Virginiju. Šest tjedana kasnije policija je upala u njihov dom usred noći. Stavila im je lisice na ruke i odvela ih u zatvor. Njihov vjenčani list nije bio priznat u Virginiji i mladi, tek vjenčani par, osuđen je na godinu dana zatvora.
" Richard Perry Loving, bijelac, i Mildred Jeter, obojena osoba, su protuzakonito živjeli kao muž i žena - glasila je optužba.
U presudi je pisalo da je "Bog stvorio rase - bijelu, crnu, žutu i crvenu a potom ih smjestio na različite kontinente, što dokazuje da nije želio da se one miješaju". U to su vrijeme takve veze bile protuzakonite u čak 25 američkih država.
Prognali ih iz države
Ipak sudac im je ponudio poništenje presude ako pristanu napustiti svoj dom i odseliti te da se ne smiju vrati u Virginiju najmanje 25 godina. To su i napravili. U Washingtonu je atmosfera ipak bila tolerantnija. No nakon pet godina odlučili su posjetiti rođake i ponovo su uhićeni. Mildred je tada izgubila živce i odlučila zajedno sa suprugom napisati pismo tadašnjem ministru pravosuđa Robertu Kennedyju. On ih je uputio na Udrugu za građanske slobode gdje su dva mlada odvjetnika, Bernard S. Cohen i Phillip J. Hirschop, odlučila uzeti njihov slučaj.
Uskoro su pokrenuli i sudsku parnicu. Pune četiri godine su supružnici Loving tražili samo jedno - živjeti u miru sa svojom djecom, kao obitelj.
Duga i mučna sudska bitka
Sudska bitka je okončana 1967. godine kad je jednoglasnom odlukom Vrhovnog suda doneseno da se zakon Virginije, a i slični zakoni u ostalim saveznim državama stavljaju van snage. Tom je sudskom odlukom bio ozakonjen međurasni brak u pedeset američkih država. Tako je slučaj Loving vs. Virginia postao prekretnica i presedan kojim su se ukinuli zakoni o miješanju rasa širom zemlje.
Nancy Buirski redateljica dokumentarnog filma “The Loving Story snimljenog 2011. istaknula je da su supružnici Loving bili tihi i radišni ljudi koji se nisu osjećali lagodno u žarištu interesa javnosti.
- Kada je njihov slučaj došao do Vrhovnog suda, oni čak nisu ni nazočili saslušanjima. To nije čudilo, kada se uzme u obzir koliko su oni bili povučeni i nisu htjeli nikakav publicitet. Oni su bili skromni ljudi koji to nisu radili kako bi izmijenili tijek povijesti. No, oni su postali junaci zahvaljujući njihovoj želji da ostanu u braku i da svoju djecu odgoje u mjestu kojeg su toliko voljeli. Navodno da oni nikada nisu imali oprečna mišljenja o cijeloj stvari, jako su se voljeli, i po mom mišljenju, oni su pobili stereotipe, jer nisu bili aktivisti nego su jednostavno samo željeli živjeti u svom domu u Virginiji, sa svojom obitelji - kazala je redateljica Buirski.
'Samo sam htjela biti zakonita žena svom mužu'
Puno godina kasnije Mildred, koja je proglašena junakinjom i herojem u borbi za prava crnaca u Americi, rekla da ona nije htjela biti nikakav heroj. Htjela je biti tek zakonita supruga svom mužu Richardu. U bilo kojoj saveznoj državi u kojoj bi se našli.
- Htjela sam samo da me puste da živim kraj svog voljenog muža - rekla je Mildred koja je u braku s Richardom dobila troje djece. Nažalost njezin suprug poginuo je u prometnoj nesreći 1975. godine a ona ga je nadživjela više od 30 godina.