Hrvatska bi mogla napraviti puno više u analizi potresa da ima više akcelerografskih postaja koji prikupljaju razne podatke kad se takva prirodna katastrofa dogodi. Nije to tajna i naši seizmografi upozoravali su vlast na lošu situaciju.
Trenutačno je takvih postaja koji mjere razinu štete nakon potresa svega četiri na zagrebačkom području, a trebalo bi ih biti više. Mogu se postaviti u bilo koji prostor poput zgrade, a zauzima jedan kvadratni metar.
POGLEDAJTE VIDEO: Apel za pomoć u Sisku
Štoviše, nezavisni zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Marko Torjanac kontaktirao je stručnjake na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu koji su mu rekli kako bi za početak bilo dovoljno 25 novih postaja.
Trošak njihove nabavke bio bi 2,156.000 kuna s PDV-om i s tim je prijedlogom išao na sjednicu gradske skupštine 27. listopada, no vladajuća većina iz redova gradonačelnika Milana Bandića i HDZ-a glatko ga je odbila, javlja Telegram.
Iz Ureda za upravljanje u hitnim situacijama obrazložili su da je Zagreb od 2009. do danas uložio 843.000 kuna za nabavku četiri seizmografa i četiri akcelerografa i da su time dovoljno pridonijeli.
Dodaju i kako seizmološke poslove od posebnog društvenog interesa obavlja PMF, a sredstva treba osigurati država. Tako je propisano Zakonom o seizmološkim poslovima iz 1985.
- Geofizički zavod barata instrumentima iz 1908. Nadam se da to netko čuje u Vladi - rekao je za RTL zagrebački seizmolog Tomislav Fiket i plastično objasnio kakvim instrumentima seizmolozi moraju raditi. Seizmologinja Ines Ivančić Telegramu je pojasnila kako je uvijek dobro imati što više akcelerografskih postaja, a njihova prednost je i to što mogu biti u zgradama jer trebaju malo prostora. Tako se, kaže Ivančić, može i utvrditi koje građevine bi mogle stradati u idućem potresu.
Hrvatska u cjelini ima svega devet akcelerografskih postaja, a Italija, primjerice, čak 9000, Meksiko 10.000.