News

Komentari 9

Zagrepčani su trebali dobiti više mjernih instrumenata za potres, ali Bandićeva većina to je odbila

Zagrepčani su trebali dobiti više mjernih instrumenata za potres, ali Bandićeva većina to je odbila

Nezavisni zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Marko Torjanac predložio je na sjednici još 27. listopada da glavni grad nabavi još 25 akcelerografskih postaja vrijednih nešto više od dva milijuna kuna

Hrvatska bi mogla napraviti puno više u analizi potresa da ima više akcelerografskih postaja koji prikupljaju razne podatke kad se takva prirodna katastrofa dogodi. Nije to tajna i naši seizmografi upozoravali su vlast na lošu situaciju.

Trenutačno je takvih postaja koji mjere razinu štete nakon potresa svega četiri na zagrebačkom području, a trebalo bi ih biti više. Mogu se postaviti u bilo koji prostor poput zgrade, a zauzima jedan kvadratni metar.

POGLEDAJTE VIDEO: Apel za pomoć u Sisku

Štoviše, nezavisni zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Marko Torjanac kontaktirao je stručnjake na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu koji su mu rekli kako bi za početak bilo dovoljno 25 novih postaja.

Trošak njihove nabavke bio bi 2,156.000 kuna s PDV-om i s tim je prijedlogom išao na sjednicu gradske skupštine 27. listopada, no vladajuća većina iz redova gradonačelnika Milana Bandića i HDZ-a glatko ga je odbila, javlja Telegram.

Iz Ureda za upravljanje u hitnim situacijama obrazložili su da je Zagreb od 2009. do danas uložio 843.000 kuna za nabavku četiri seizmografa i četiri akcelerografa i da su time dovoljno pridonijeli.

Dodaju i kako seizmološke poslove od posebnog društvenog interesa obavlja PMF, a sredstva treba osigurati država. Tako je propisano Zakonom o seizmološkim poslovima iz 1985.

- Geofizički zavod barata instrumentima iz 1908. Nadam se da to netko čuje u Vladi - rekao je za RTL zagrebački seizmolog Tomislav Fiket i plastično objasnio kakvim instrumentima seizmolozi moraju raditi. Seizmologinja Ines Ivančić Telegramu je pojasnila kako je uvijek dobro imati što više akcelerografskih postaja, a njihova prednost je i to što mogu biti u zgradama jer trebaju malo prostora. Tako se, kaže Ivančić, može i utvrditi koje građevine bi mogle stradati u idućem potresu.

Hrvatska u cjelini ima svega devet akcelerografskih postaja, a Italija, primjerice, čak 9000, Meksiko 10.000.

Najčitaniji članci