Ribe, rakovi, školjke i drugi organizmi iz rogozničkog slanog jezera Zmajevo oko, zaštićenog i jedinstvenog hidrogeomorfološkog fenomena, ugibaju. Inače izrazito plava površina jezera poprimila je mliječnu žuto-zelenu boju. Pojavljuju se mjehurići, a malaksalu ili mrtvu ribu koja se mjestimično pojavljuje odmah pokupe galebovi.

- Po opisu ljudi koji su nam dojavili incident, moguće je da se radi o cvjetanju, ali tek u srijedu će na teren izići naš nadzornih i točno utvrditi o čemu se radi - rekla nam je Anita Babačić - Ajduk, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima Šibensko-kninske županije.

Jezero koje je turistička atrakcija, okruženo je okomitim stijenama visokima od četiri do 24 metra. Površina mu je 5.300 četvornih metara, a najveća dubina je 15 metara. Nema površinske veze s okolnim morem, ali jezerska i morska voda se izmjenjuju kroz pukotine i kanale u poroznom vapnencu. I ranije je jezero 'prokuhavalo', odnosno sumpor-vodik s dna jezera dolazio na površinu. U jezeru se zbog posebnih fizikalno-kemijskih svojstva razvila osebujna flora i fauna, koja odumire. Posljednju ovakvu katastrofu bilježe u rujnu 1997. Znanstvenici kažu da je otopljeni otrovni sumpor-vodik iz donjeg sloja jezera dopro u gornji, te je u jedinstvenoj biokemijskoj reakciji potrošio sav kisik. Zbog toga su prije 14 godina uginuli gotovo svi živi organizmi, gotovo 20.000 tona, i trebalo je čitavo desetljeće da se obnove. Tada je ocijenjeno da je za katastrofu kriv čovjekov utjecaj. 

Na svega 30 metara od Zmajeva jezera nalazi se Marina Frapa tajkuna Franje Pašalića, ali nitko se ne usudi otvoreno reći da su poremećaji iz 1997. i sadašnji izazvani iz nje. Čeka se da znanstvenici Instiuta 'Ruđer Bošković' i nadzornici šibensko-kninske Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim područjima izađu na teren, uzmu uzorke i naprave istragu.