U fokusu javnosti je slučaj nestanka malene Danke (2) iz Srbije. Pisalo se kako njena majka nije pristupila poligrafskom testiranju jer je trudna.
Zakonom je strogo određeno koga policija ne smije staviti na poligraf. Načelno su to sve osobe koje boluju od mentalnih bolesti, psihičkih poremećaja, ali i trudnice. Kod djece nije striktno podvučena dobna granica, ali se ona postavlja na 18 godina. Poligraf nije sam po sebi štetan za ljudsko zdravlje, ali uzrokuje stres i nelagodu pa trudnice zbog toga ne smiju ići na takvo testiranje. Uz to, poremećena joj je fiziologija i nema normalne fiziološke reakcije, govori nam dugogodišnji kriminalist, koji je godinama radio na takozvanom detektoru laži.
- Prije poligrafskog ispitivanja ispitanici ne smiju uzeti lijekove, alkohol niti bilo koje druge psihoaktivne tvari. Ako se osoba nalazi pod terapijom, onda se to mora uzeti u obzir prilikom analize. Poligrafom se mjeri trbušno i plućno disanje, krvni tlak i puls, mjeri se njegov porast i pad. Posebnim senzorima mjeri se znojenje odnosno reakcija kože. Mjeri se i protok krvi, pletizmografom koji radi na principu prozirnosti kože. I stolac je sam po sebi senzoran pa se mjeri i pokret. Točnost poligrafskih ispitivanja kreće od 90 do 95 posto - dodaje naš sugovornik te naglašava da ga je u nekim slučajevima moguće prevariti.
- Ispitanik ima zakonsku osnovu da pristane ili ne pristane na poligraf. Postoje tri osnovne vrste pitanja koje ćete biti pitani: relevantna, nevažna, i kontrolna. Na temelju toga se bilježe vaše reakcije pa onda se zna govorite li istinu. Međutim, postoje ljudi koji imaju visoku razine samokontrole pa prilikom ispitivanju znaju kontrolirati disanje i podražaje. Postoje trikovi disanja kojim se također može prevariti detektor laži, ali to je zaista vrlo mali broj jer je cijela atmosfera prilikom ispitivanja pomalo zastrašujuća pa je vrlo teško kontrolirati emocije - rekao je stručnjak.