S obzirom da je izbačena iz HDZ-a Jadranka Kosor smijenjena je s mjesta predsjednice saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport, a na toj će je poziciji zamijeniti Darko Milinović. U Antikorupcijskom vijeću gdje je Kosor bila članica, zamijenila ju je Ana Lovrin.  

Umjesto preminulog Branka Vukelića za zastupničku dužnost prisegnuo je HDZ-ov Goran Marić.

Lakše do besplatne pravne pomoći

Saborski zastupnici u petak su razmotrili izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć u 2102. godini. 

Lani je podneseno 7.068 zahtjeva, a odobreno ih je 5.877 za što je utrošeno 1,26 milijuna kuna. 

Besplatna pravna pomoć najviše se koristila u Sisačko-moslavačkoj, a najmanje u Ličko-senjskoj županiji. Iz izvješća je vidljivo da unatoč tome što je država osigurala sredstva, građani ne zahtijevaju toliko pravne pomoći koliko sredstava ima, a razlog tome je restriktivnost ovoga postojećega zakona. 

Zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković Kunšt je najavila je da će se novi Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći uskoro naći u proceduri. Kazala je da su temeljne smjernice zakona svode na proširenje opsega primarne pravne pomoći, olakšavanje pristupa korištenja primarne pravne pomoći, a ublažavaju se i jasno definiraju imovinski kriteriji za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći. 

Najava ublažavanja imovinskog cenzusa upitna je HDZ-ovoj Ani Lovrin i smatra da ta mjera sama po sebi ne bi dala pravi rezultat. Napomenula je da građani u Hrvatskoj ne postaju bogatiji nego siromašniji, te iznos sredstava u proračunu mora bit limitiran, jer si ni najbogatije europske zemlje ne mogu bez ikakvih uvjeta priuštiti pružanje besplatne pravne pomoći svima.

- Bojim se da ako ublažimo znatno imovinski cenzus da će po pravnu pomoć često dolaziti oni kojima to nije nužno, ali će biti spretniji u ostvarivanju svojih prava - kazala je Lovrin.

SDSS-ov Mile Horvat rekao je da je naš sustav besplatne pravne pomoći sasvim neprikladan za socijalno ugrožene grupe kojima je on u osnovi namijenjen. Smatra da su kriteriji za ostvarivanje pravne pomoći visoko postavljeni tako da građanima treba pravna pomoć kako bi koristili to svoje pravo na pravnu pomoć. Upozorio je na situacije u kojima se često nađu ljudi, a to je da nemaju plaću ni stan, ali imaju nešto naslijeđene zemlje u nekakvom minimalnom iznosu. Upravo zbog te naslijeđene zemlje, zbog kriterija koji su postavljeni, oni ne mogu ostvariti svoje pravo na besplatnu pravnu pomoć. 

Horvat je kazao da je ključno napraviti redefiniciju imovinskog cenzusa te da ga je nužno prilagoditi realnom stanju korisnika besplatne pravne pomoći.