Možete mačku o rep objesiti što piše u zakonu. Država će vas pokušati oderati gdje god stigne i protiv tog se nemoguće boriti. Odlučili smo se forme radi vjenčati jer je to najjeftinije i sigurnije. Barem ćemo popraviti državnu statistiku da ima jedan brak više, rekao nam je ironično par iz Zagreba koji više od deset godina živi u izvanbračnoj zajednici.

Iako su izvanbračna i bračna zajednica izjednačene u svim zakonima ako partneri zajedno žive više od tri godine ili imaju dijete, brojni primjeri dokazuje da je to pusto slovo na papiru. Izvanbračni partneri žive u stalnoj nesigurnosti i borbi s birokracijom. Ako se nekome od njih dogodi nesretni slučaj, premine ili trebaju napraviti podjelu imovine, susrest će se zidom birokracije.

Nedavno nam se javila i čitateljica kojoj je preminuo roditelj nevjenčanog supruga s kojim ima dvoje djece i žive zajedno. Suprug je kupio obiteljsku grobnicu, a po zakonu bi i ona trebala imati pravo na ukop u nju.

No upozorili su ih da to pravno nije tako. Kako bi i ona jednog dana mogla u grobnicu, cijela suprugova obitelj mora potpisati suglasnost da je se u nju smije pokopati.

“Kvaka 22” je u dokazivanju izvanbračne zajednice

O takvim situacijama većina ljudi ne razmišlja, a par s početka priče susreo se s maltene kafkijanskim procesom jer je suprug htio darovati pola stana nevjenčanoj supruzi.

Stan su kupili po pola, upisani su u zemljišne knjige po pola, žive u tom stanu i prijavljeni su u njemu više od deset godina. Porez na promet nekretnina od četiri posto vrijednosti darovane nekretnine bračni drugovi inače ne plaćaju.

- Mislili smo da su izvadak iz gruntovnice i potvrda od prebivalištu MUP-a dovoljni za oslobađanje plaćanja poreza nakon darovanja. Ali nisu. Odvjetnica nas je upozorila da Porezna uprava redovito naplati porez na promet nekretnina što bi u našem slučaju bilo između 15.000 i 20.000 kuna za darovanu polovicu stana. Nismo mogli vjerovati – dodali su ogorčeno.

“Kvaka 22” je u dokazivanju izvanbračne zajednice. Od Porezne uprave smo tražili odgovor zašto naplaćuju porez na darovanu nekretninu ako bračni par živi zajedno, no dobili smo prepisane zakonske odredbe koje kažu da su oslobođeni poreza ako dokažu da žive zajedno. Ali kako to dokazati?

- Izvanbračna zajednica se dokazuje ispravama drugih tijela pred kojima je već utvrđena izvanbračna zajednica uz potvrđivanje da ta zajednica traje i dalje (sudske presude, rješenja, javne isprave...) - odgovorili su iz Porezne.

Izvanbračni partneri nemaju pravnu sigurnost

Dakle, kako biste bili oslobođeni poreza, već morate imati utvrđenu izvanbračnu zajednicu. Odvjetnica je paru objasnila da to utvrđuje sud i da prije darovanja treba pokrenuti postupak pred sudom. Sud bi, uz dokumente, pozvao svjedoke, priložili bi dokaze da plaćaju račune, kupuju hranu... I tek kad sud utvrdi da su u zajednici, mogli bi taj dokument dati Poreznoj i biti sigurni da neće platiti porez.

- Tko zna koliko bi to koštalo i trajalo, ali smo čak i iz nekog prkosa razmatrali tu opciju – dodao je par.

A onda su našli primjer sudske prakse objavljen na stručnom pravnom portalu iusinfo.com iz siječnja ove godine. I taj specijalizirani portal upozorava da izvanbračni partneri nemaju pravnu sigurnost. Izvanbračni partneri iz Pule na sudu su pokrenuli utvrđivanje izvanbračne zajednice pozivajući se na Obiteljski zakon. Odbili su ih u prvom i drugom stupnju. Sporazumno su to pokrenuli, nitko nikoga nije tužio, nisu imali spor oko imovine, pa su sudovi jednostavno zaključili da nemaju pravni interes dokazati izvanbračnu zajednicu.

- Nakon toga smo odlučili otići kod matičara i bez pompe se vjenčati. Sve će trajati 15 minuta i koštati 210 kuna. Državna birokracija nas je zaista natjerala u brak – zaključio je par.