Malo dramatiziramo, dužničke krize u Hrvatskoj nema, uvjeren je Zoran Bohaček, predsjednik Hrvatske udruge banaka.

Reagirao je tako na prijedloge mjera predsjednika Ive Josipovića koje bi trebale građanima olakšati preživljavanje. Bohaček je to potkrijepio i podacima: uredno se vraća 95 posto kredita, a problema imamo s pet posto stambenih kredita. Ali nije rekao s kojim mukama građani podmiruju svoje obveze. 

- Plaćam na vrijeme kredit, ali manje jedem, svaki dan sve manje - svjedočio je u ponedjeljak na zagrebačkom Trgovačkom sudu Davor Baljak (39) iz Pule. U sporu protiv osam najvećih banaka Potrošač i Udruga Franak pokušavaju dokazati kako su banke samovoljno mijenjale kamatne stope i nepošteno primijenile valutnu klauzulu. Stambeni kredit s valutnom klauzulom u švicarskim francima Baljak je podignuo 2006. u tadašnjoj Volksbanci, danas Sberbanci. Mjesečni anuitet mu je s početnih 2800 kuna porastao na čak 4600 kuna. Iako on i supruga imaju stalne poslove, teško se bore s urednim plaćanjem. Kako bi svojoj obitelji osigurao dom, iste godine kredit je zatražio i Slavko Antunović (45), prevoditelj. 

- Prije potpisivanja ugovora za isplatu sveukupno 975.684 kune, uz kamatnu stopu od 4, 5 posto na 30 godina bankarica u Zabi me uvjerila kako tečaj franka sigurno neće rasti jer ulazimo u EU, a ako se i bude korigirao da će to biti za najviše 100 ili 200 kuna - prisjeća se Antunović. Ubrzo se stotinjak kuna pretvorilo u razliku od 3000 kn. Naime, prvu ratu banci je platio oko 4600 kn, da bi 2011. taj iznos dosegao 8000 kn. Danas plaća 7300 kuna.

- Reklamirali su kredite u švicarcima kao kredite za mlade posvuda, kao ostvarenje svih mojih snova! Danas, to je čisto dužničko ropstvo, obitelj mi je egzistencijalno ugrožena - opisao nam je svoju situaciju. Predstavnik Zabe, odvjetnik Boris Porobija sucu Radovanu Dobroniću pokušao je objasniti da je Zaba zapravo Antunoviću učinila uslugu i ‘’fer’’ postupila. Naime, obzirom da je Antunović tada radio na Ugovor o djelu i imao službeno primanja malo viša od 4000 kuna sigurno ne bi mogao dobiti kredit. Uvidom u dodatni prihod, koji je tada iznosio 99.000 kuna godišnje, Zaba je odlučila kredit i odobriti bez sudužnika i na 30 godina.

- Respektiramo klijenta i njegov rad, iznenađeni smo njegovim izjavama da ga je banka navukla na kredit - rekao je Porobija. Antunović je objasnio kako se raspitivao o reprogramu te moratoriju, ali da je zbog nepovoljnih uvjeta odustao. Iako je kredit otplaćivao već godinama, nakon konverzije bi se vratio na početak, kao da ništa nije otplatio. Slično su potvrdili i svjedoci na ranijim ročištima. No banke i dalje inzistiraju da pred Trgovačkim sudom dokažu kako su se klijenti u bilo kojem trenu mogli prebaciti u drugu valutu. 

I Bohaček je slično komentirao Josipovićeve prijedloge da se dio duga otpiše, ponude povoljniji reprogrami kredita, moratoriji.

- Što je novo u tim mjerama? To su stvari koje banke ionako rade i mi to s te strane potpuno podržavamo - istaknuo je Bohaček. Što se tiče dijela u kojem se od HNB-a očekuje da preuzme nadzor nad kamatnim stopama, tu je već sve poznato i strogo regulirano, podsjeća Bohaček, dodajući da su kamatne stope tržišne veličine koje se ne mogu propisati nekakvim apsolutnim razinama. Zaba je na jučerašnjem ročištu i sucu predala podnesak u kojem se osvrću na cijeli postupak. 

- Ovdje treba imati inicijative! Dobro ste to napravili - pohvalio ih je Dobronić. Sljedeće ročište je 15. travnja. Sud bi uskoro mogao pozvati i osobne bankare koji su odobravali kredite, a razmatra se i saslušavanje javnih bilježnika.