Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u četvrtak je prosvjednom notom službenom Beogradu izrazilo zabrinutost zbog brojnih prijetnji, zastrašivanja i uvreda predstavnicima hrvatske nacionalne manjine u toj zemlji nakon zahtjeva da se hrvatski uvede u službenu uporabu.
Nastavno na javnu raspravu nastalu nakon pokretanja procedure uvođenja bunjevačkog govora kao službenog jezika na području Grada Subotice, "predstavnici institucija hrvatske nacionalne manjine u Subotice izloženi su teškim uvredama, prijetnjama i zastrašivanjima na društvenim mrežama", piše Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP).
Te prijetnje su "prijavili nadležnoj policijskoj upravi u Subotici te očekuju od nadležnih tijela Republike Srbije da im pruže odgovarajuću zaštitu, a počinitelje procesuiraju", dodaje ministarstvo u priopćenju.
Zrinjevac traži informacije od ministarstva vanjskih poslova Republike Srbije o postupanju po zaprimljenim prijavama.
- Slijedom navedenog, MVEP je zatražilo informaciju od srbijanskog ministarstva o postupanju nadležnih tijela Republike Srbije, te poduzetim mjerama na zaštiti sigurnosti predstavnika hrvatske zajednice u Vojvodini - navodi se u tekstu.
Nepoznati pošiljatelj uputio je u četvrtak ujutro prijetnju vodstvu Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) u kojoj navodi da će ih „pobiti automatom“, pošto je čelništvo hrvatske zajednice ovih dana već bilo na meti prijetnji zbog zahtjeva da se hrvatski jezik uvede u službenu uporabu.
Prijetnje vodstvu hrvatske manjine stižu otkako je pokrenuta inicijativa da se bunjevački govor, iza koje stoji zajednica Bunjevaca ne-Hrvata, proglasi službenim jezikom u gradu Subotici.
Hrvatska zajednica u Srbiji protivi se tome, ističe da je bunjevačka ikavica dijalekt Hrvata na sjeveru Bačke, a ne standardizirani jezik, te da se ne može isključiti iz korpusa hrvatskih regionalnih govora.
Po uzoru na načelo pozitivne diskriminacije koju po pitanju jezika gradska vlast u Subotici uvodi za Bunjevce ne-Hrvate, čelnici DSHV-a i Hrvatskog nacionalnog vijeće (HNV) zatražili su od predsjednika Srbije i državnih tijela da se hrvatski uvede u službenu uporabu u Somboru, Apatinu, Baču i cijelom teritoriju Vojvodine.
Za sada nema nikakvih službenih reakcija srbijanskih vlasti na ove događaje, kao ni na prosvjednu notu koju je već ranije, zbog inicijative o proglašenju bunjevačkog govora službenim jezikom u Subotici, uputilo hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.