Afera sa salmonelom i starim mesom već danima trese Hrvatsku, a na vidjelo izlaze stvari o kojima se godinama šuškalo. Inspektori Ministarstva poljoprivrede su i u posljednjoj kontroli otkrili upravo tone mesa s isteklim trajanjem koje je trebalo biti prepakirano, O tome zašto se baš sad otkriva toliko neispravne hrane govorio je mr. sc. Marijan Katalenić iz Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

POGLEDAJTE VIDEO:

- Inspekcijske službe i ranije su nalazile zdravstveno neispravnu hranu i to objavljivale na Rapid Alertu. Ovo sve je dobilo medijsku pozornost kad je, nažalost, došlo do smrtnog slučaja. Pozdravljam javno objavljivanje jer bilo kakvo objašnjenje svake opasnosti u hrani dobro došlo za potrošače - rekao je Katalenić koji smatra da se na temelju par slučajeva stvara panika da je sva hrana zdravstveno neispravna.

- Čak i pojačanim kontrolama veterinarska inspekcija našla je štetne organizme u svega 1,5 posto ispitanih uzoraka. Ovo što se događa kod nas, događa se svugdje u EU. Trebalo bi kazniti ljude koji ne poštuju zdravstveni lanac od početka do kraja - kaže Katalenić i još jednom pozdravlja inicijativu ministra Tolušića da do potrošača dođu sve informacije o hrani.

On dodaje da ni proizvođaču hrane nije u interesu staviti štetnu hranu na tržište, ali u posljednje je vrijeme analiza vjerojatno bilo premalo. Upravo zato dio neispravnih proizvoda dođe na police, ali prema statistikama, preko 90 posto hrane na tržištu zdravstveno je ispravno. 

- Nema hrane bez opasnosti, bilo koja hrana može u malim količinama sadržavati mikotoksine, ostatke pesticida...to su ipak štetne tvari. Nitko nije izračunao rizik djelovanja tih tvari. 

Kako je moguće na meso samo staviti novi datum i prepakirati ga nakon isteka roka trajanja?

- Neke zemlje imaju određeno koliko dugo neko meso može biti u zamrzivaču, to se kreće od tri mjeseca do godinu dana. Postavlja se pitanje kome je u interesu godinama držati neprodano smrznuto meso. To je novac koji pripada. Postavlja se pitanje jesu li sve informacije o kojima pričamo točne jer danas je svima novac na prvom mjestu - kaže Katalenić.

- Nama nitko ne brani da uvedemo nacionalne propise i postavimo kriterije po kojima ćemo neku hranu prodavati. Neke zemlje to imaju

Ima li Hrvatska propisano koliko proteina treba biti u pašteti?

- Kod nas je to za paštete tri do četiri posto, za hrenovke do 10 posto. Nije bitno koliko ima proteina unutra već kakav je sastav aminokiselina tih proteina jer on je puno lošiji od loših komada mesa. Kada bi stavljali dobre komade mesa u hrenovke, one bi bile skuplje...sada se uzima strojno otkošteno meso peradi pa se dobije masa crvenkaste boje koja zamjenjuje proteine mesa. 

Katalenić kaže da cijena nije uvijek indikator boljeg sastava proizvoda. Europa vjerojatno nikad neće imati zajedničke propise, a isprika je da proizvođači ne bi mogli raditi kreativne proizvode. No, prava istina leži u zaradi, proizvođači mogu koristiti jeftinije sastojke, a da to potrošači ne uoče. 

Koliko su naše službe neusklađene kad je riječ o kontroli mesa i ostale hrane?

- Bitno je da sustav funkcionira i da funkcionira dobro. Ja bih možda sustav drukčije postavio, objedinio ga. Trebali bi imati inspekciju za hranu jer danas inspekcija, osim kontrole hrane, rade i druge poslove. Nama bi trebala multidisciplinarna inspekcija gdje bi bili i liječnici i veterinari i tehnolozi i sve struke koje bi mogle pridonijeti dobrom promišljanju i traženju potencijalno štetnih sastojaka. 

Koji je savjet potrošačima, kako se zaštititi?

- Važno se pridržavati higijenskih mjera. Kad radite s mesom, pogotovo potencijalno rizičnim, takvo meso prebacite u posudu za pečenje. Sve morate dobro oprati, i posuđe i površine i ruke. Loše meso može se prepoznati po tamnoj boji, ali to nije pravilo. Meso koje ima salmonelu ne možete prepoznati, ona ne mijenja ni miris ni okus.