Hrvatska košarkaška reprezentacija je od 1994. godine u mlađim muškim uzrastima osvojila ukupno 19 medalja (šest zlata, šest srebra i sedam bronci), od toga tri na svjetskim prvenstvima, a 16 na europskim. Drugim riječima, mlade snage hrvatske košarke su još od 1993. godine u samom vrhu europskih i svjetskih natjecanja. Međutim, seniori, koje predstavljaju isti igrači u budućnosti, imaju nešto skromnije rezultate. U istom razdoblju, Hrvatska je 1993. i 1995. osvojila broncu na EuroBasketu i 1994. broncu na Svjetskom košarkaškom prvenstvu.
U Ateni 1995. Hrvatska je predvođena Gordanom Giričekom i Josipom Sesarom u polufinalu U-21 SP-a izgubila od Australije, a potom u dvoboju za broncu i od Španjolske. Četiri godine kasnije U-19 reprezentacija (Zoran Planinić, Andrija Žižić, Dalibor Bagarić) stigla je do polufinala SP-a u Lisabonu. U polufinalu su Amerikanci bili bolji, no hrvatski košarkaši su u susretu za broncu pobijedili Argentinu.
Treći pokušaj u polufinalu U-19 SP-a Hrvatska je imala 2003. u Solunu. Marko Tomas, Roko Leni Ukić i društvo u polufinalu su izgubili od Australije, a u susretu za treće mjesto i od Grčke. Posljednji put mladi hrvatski košarkaši do polufinala SP-a stigli su 2009. u Aucklandu. Generacija koju su predvodili Toni Prostran, Mario Delaš i Tomislav Zubčić u polufinalu je izgubila od SAD-a, a do bronce je stigla pobjedom nad Australijom.
Mladi dominiraju pa nestanu kad dođu u seniore
Gdje se gubi kvaliteta naših igrača koji u mlađim uzrastima dominiraju?
S mladom reprezentacijom su najbolji, a sa seniorima skromni. Nije to samo u košarci, primjer je primjenjiv u ekipnim sportovima, a mi ćemo se orijentirati na košarku. Više je razloga zašto mladi imaju lošije rezultate u toj prijelaznoj fazi u seniore.
Najčešći razlog je taj što se u mladim kategorijama pojavljuju djeca biološki zrelija od prosječnih vršnjaka u generaciji. Samim time su fizički jači i snažniji pa dominiraju, a kasnije se ta razlika postupno gubi, da bi s 18,19 godina razlika potpuno nestala.
Veći napredak za klince koji kasnije sazrijevaju
U prednosti su djeca koja su kasnije biološki sazrela jer su konstantno igrala protiv jačeg protivnika. S aspekta vrhunskog sporta puno su interesantnija djeca koja kasnije sazrijevaju jer imaju veći prostor za napredak.
Drugi razlog je taj što su na ovom podneblju djeca talentiranija i motorički inteligentnija u odnosu na vršnjake. Taj talent stvara izrazitu prednost u mladim dobnim uzrastima. Međutim, s prelaskom u starije juniore i mlade seniore taj talent postaje ograničavajući faktor, ako izostane kvalitetan rad i kvalitetno usmjeravanje mladog sportaša košarkaša.
Treći razlog koji se pojavljuje u razvoju mladih košarkaša je nestrpljenje klubova koji nemaju vremena čekati razvitak igrača nego moraju tražiti rezultat. Tu se pokušalo u košarkaškom savezu kompenzirati sa zaštićenim godištem, što se pokazalo kontraproduktivnim. Jer ozbiljan sport ne trpi da netko mora igrati zato sto je mlad.
Košarkaš mora zaslužiti nastup, a ne da mu je poklonjeno. Inače, pravilo o zaštićenom godištu obvezuje sve ekipe u A1 ligi (osim ABA ligaša). Svaka momčad mora imati u igri barem jednog juniora.
Četvrti čimbenik koji je presudan su psihološki i socijalni utjecaj okoline. Ima tu još dosta razloga ali ovo su svakako najčešći i najbitniji...
"Na stranici SPORTME možete rezervirati termin za bilo koji sportski teren, a isto tako možete vidjeti sve informacije za svaki sportski centar. U ovom slučaju, dvorane za košarku.