Od kada su davne 1950. na Silverstoneu u Velikoj Britaniji 'zarežali' prvi motori u bolidima pa do danas, prošlo je 999 utrka. Velika nagrada Kine bit će upisana zlatnim slovima u povijest oktanskog cirkusa kao 1000. utrka Formule 1.
Serija se od tih godina drastično promijenila. Od drvenih i limenih karoserija do ultramodernih monokoka od ugljikovih vlakana. Od običnih guma za automobil do ulaganja milijuna dolara u razvoj nekoliko setova guma. Od kožnih kapica na glavi do kaciga od 15-ak tisuća eura. Od prvog prvaka Giuseppea Nine Farine pa do onog prošlogodišnjeg, Lewisa Hamiltona. Od sedam utrka prve sezone, do 21 utrke ove sezone.
Upravo Farina upisan je u povijest i kao prvi pobjednik utrke F1 svjetskog prvenstva. Slavio je tog 13. svibnja 1950. na Silverstoneu u bolidu Alfe Romeo. Sezona je te godine trajala samo četiri mjeseca i vozači su morali odraditi tek sedam utrka. Danas, sezona traje dvostruko dulje, a vozači voze čak 21 utrku.
Apsolutni rekorder je legendarni Michael Schumacher koji ima sedam naslova svjetskog prvaka. Ujedno drži i rekord po broju pobjeda. Ferrari, za koji je vozio Schumacher, je jedini konstruktor koji se natjecao na svim svjetskim prvenstvima i osvojio je rekordnih 16 naslova za konstruktore. Kroz tih 999 utrka kroz Formulu 1 su prošli mnogi talenti. Mlađi pamte Schumachera, oni stariji Ayrtona Sennu, oni još stariji Nikija Laudu i Jima Clarka. Tu su naravno i strašna rivalstva poput onog Jamesa Hunta i Laude te Alaina Prosta i Senne.
Međutim, koliko god talenata u Formuli 1 bilo i koliko uspomena navijači nosili sa sobom, ova serija je u svijetu ostavila i ožiljke. Ukupno je u F1 poginulo 20 vozača. Nikad prežaljena smrt je ona legendarnog Ayrtona Senne koji je poginuo na VN San Marina 1995. samo dan nakon što je na istoj stazi poginuo Roland Ratzenberger. Niki Lauda je jedva izvukao živu glavu nakon što je izgorio u zapaljenom bolidu, a svijet Formule 1 šokirao je i odlazak mladog Francuza Julesa Bianchija koji je preminuo od ozljeda zadobivenih tijekom VN Japana 2014.
Svijet Formule 1 žali i što barem pokraj staze više ne može vidjeti Jima Clarka koji je poginuo u utrci Formule 2 i Michaela Schumachera koji je stradao na skijanju. Ipak, Formula 1 je naučila puno iz tih tragičnih trenutaka. Nakon smrti Senne vozači su dobili dodatne zaštite za glavu, nakon smrti Bianchija dobili su štitnike ispred kokpita koji im također čuvaju glavu. Mnogi stručnjaci kažu da je danas sigurnije razbiti se vozeći 300 na sat u bolidu Formule 1 nego u automobilu vozeći 80 km/h.
Iako je i dan danas ostala isključivo serija u kojoj se natječu vozači, kroz Formulu 1 prošlo je i nekoliko vozačica. Lella Lombardi je nastupila najviše puta. Kvalificirala se 17 puta za utrku, a 12 puta je startala u razdoblju od 1974 do 1976. Do danas je i jedina vozačica koja je osvojila bodove. Maria Teresa de Filippis vozila je od 1958. do 1959., a za utrku se kvalificirala pet puta, a startala tri. Nakon njih dvije za utrke su se kvalificirale još Divina Galica, Desire Wilson i Giovanna Amati. Od tada u Formuli 1 su vozačice sudjelovale tek kao test vozači ili na slobodnim treninzima. Među njima su najpoznatije Susie Wolff i Carmen Jorda.
Najvećom je brzinom vozio Valtteri Bottas 2016. u Meksiku - 372,54 km/h. A najveći luzeri su Japanac Taki Inoue, koji je vozio 18 utrka i završio samo pet, te Andrea De Cesaris, koji je od 208 utrka, kvalifikacija i treninga, odustao u 148, čak 18 za redom nije završio, a u jednoj sezoni izletio je u 14 od 16 utrka.
Formula 1 danas je drastično drugačija nego u svojim počecima. To je postao biznis u kojem se okreću milijuni, ali također gaji jednu tradiciju. Ferrari je još uvijek tu, Alfa Romeo se vratila, Silverstone, Italija i Monako su još uvijek tu, a na vrata Formule 1 svake godine kucaju sve veći talenti. Jedan od njih je i Mick Schumacher koji mnoge podsjeća na oca. Serija se drastično promijenila, ali je i na svoj cirkusantski način ostala i donekle ista. Tko zna što će nas sve očekivati u drugom tisućljeću Formule 1.
PRVA UTRKA - Silverstone, Velika Britanija, 13. svibnja 1950. PRVI POBJEDNIK - Giuseppe Nino Farina, Alfa Romeo PRVI VOZAČKI PRVAK - Giuseppe Nino Farina, 1950. PRVI KONSTRUKTORSKI PRVAK - Vanwall, 1958. (tek te godine uveli konstruktorske prvake) NAJVIŠE POBJEDA - Michael Schumacher, 91 NAJVIŠE POLE POSITIONA - Lewis Hamilton, 84 NAJVIŠE BRZIH KRUGOVA - Michael Schumacher, 74 NAJVIŠE OSVOJENIH BODOVA - Lewis Hamilton, 3061 (*ne računajući VN Kine*) NAJVIŠE NASLOVA VOZAČKOG PRVAKA - Michael Schumacher, 7 NAJVIŠE NASLOVA KONSTRUKTORSKOG PRVAKA - Scuderia Ferrari, 16 NAJVIŠE UTRKA - Rubens Barrichello, 326 NAJVIŠE POBJEDA UNUTAR JEDNE SEZONE - Michael Schumacher i Sebastian Vettel, 13 NAJVIŠE UZASTOPNIH POBJEDA - Sebastian Vettel, 9 UKUPAN BROJ VOZAČA OD 1950. DO DANAS - 772 UKUPAN BROJ KONSTRUKTORA OD 1950. DO DANAS - 151 NAJMLAĐI VOZAČ KOJI JE STARTAO UTRKU - Max Verstappen, 17 godina i 166 dana na VN Australije 2015. NAJSTARIJI VOZAČ KOJI JE STARTAO UTRKU - Louis Chiron, 55 godina i 292 dana, na VN Monaka 1955. NAJMLAĐI POBJEDNIK - Max Verstappen, 18 godina i 228 dana, VN Španjolske 2016. NAJSTARIJI POBJEDNIK - Luigi Fagioli, 53 godine i 22 dana, VN Francuske 1951.