Bonton i digitalna pismenost trebali bi biti obavezni predmeti u osnovnim školama, smatra više od 60 posto ispitanika u istraživanju koje je proveo Educentar.

Isti postotak ispitanika kao izborni predmet volio bi domaćinstvo te da se u osnovnim i srednjim školama svakako uče financijska pismenost, etika, prva pomoć i pojam o sebi/mentalno zdravlje. Iako na malom uzorku, ovo istraživanje pokazuje razmišljanja kakva se već dulje provlače, kako kroz struku, tako i kod svih ostalih sudionika obrazovnog sustava, od učenika pa do nastavnika i roditelja. Kao najveće mane sadašnjeg sustava navode se učenje napamet te nepoticanje razmišljanja i logičkog zaključivanja.  

Informatiku bi kao obavezan predmet uvelo 80 posto ispitanika, a to pokazuje da je svijest o digitalnoj budućnosti itekako stigla i do Hrvatske. To pokazuje i interes škola za izvaninstitucionalne projekte, poput Croatian Robotičke lige, koja je u godinu dana i uz potporu Ministarstva znanosti u 500 hrvatskih škola uvela programiranje micro:bitovima. O važnosti držanja koraka s digitalnim razvojem od početka školovanja danas u Londonu na prestižnom Svjetskom obrazovnom forumu sudjeluje i naša ministrica znanosti Blaženka Divjak.

No važno je još jednom naglasiti kako je informatičko obrazovanje tek jedna od sastavnica kurikularne reforme, na što je u razgovoru za “Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska” istaknuo i Vlado Prskalo, pomoćnik ministrice Divjak. U tome će vjerojatno pomoći i odluka Europske komisije s dodatnih oko četiri milijuna kuna za projekt tehničke podrške provedbi reforme. Uz novac, EK će osigurati i stručnjake koji će, na temelju pozitivnih europskih iskustava, pomoći u pripremi i provedbi.