Broj mjesta na konferenciji je ograničen. Prijavi svoj dolazak već danas!
Prošla su dva mjeseca od početka školske godine u kojoj je nakon više od 20 godina krenula prva službena obrazovna reforma.
O prvim reakcijama i provođenju eksperimentalnog programa 'Škola za život' razgovarali smo s glavnim savjetnikom ministrice znanosti Markom Košičekom, koji će sudjelovati na konferenciji 'Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska'. Kako je kazao, učitelji se polako uhodavaju u nove pristupe poučavanja i vrednovanja, uz stalnu stručnu pomoć na raspolaganju.
Kako napreduje projekt "Škola za život"?
Ono što je već vidljivo u prva dva mjeseca je da su učitelji znatno autonomniji, imaju puno veću slobodu, a učenici zainteresiraniji za nastavu s obzirom na nove metode poučavanja koje potiče rješavanje životnih problema i kritičko razmišljanje, a ne isključivo bubanje činjenica i sadržaja.
Možete li nam sa sigurnošću reći da se s dijelom programa najesen ide frontalno?
Kao što je ministrica više puta naglasila, od iduće jeseni kurikularna reforma ulazi u sve škole. Sigurno će biti obuhvaćeni razredi koji su bili u eksperimentu, a o finalnoj odluci i detaljima uvođenja ćemo pravovremeno izvijestiti javnost.
Kako komentirate probleme s tabletima? Nekim učenicima su navodno popucala stakla.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja do danas nije dobilo takve informacije od ravnatelja, kao što su i sami ravnatelji bili iznenađeni neimenovanim izvorima u medijima bez konkretnih razloga i broja tableta koji su imali eventualno oštećenje.
Tableti su u vlasništvu škola koje su samostalno birale dobavljače, te eventualne probleme rješavaju s dobavljačima. Prema našim informacijama, svi su tableti osigurani na 12 mjeseci. Ministarstvo je na raspolaganju školama za eventualne poteškoće.
Zašto uvođenjem Škole za život nije došlo do smanjenja papirologije za nastavnike?
Postepeno se uvode novi modeli planiranja nastave i praćenja rada učenika, dio dokumentacije je već na početku ukinut - primjerice, nisu potrebni mjesečni planovi ako godišnji izvedbeni kurikulumi sadrže sve potrebne informacije i po mjesecima. No, tijekom godina sakupilo se jako puno nepotrebne administracije koju je teško odjednom ukinuti.
Do kraja ove školske godine temeljem povratnih informacija iz eksperimentalnih škola pripremit će se upute za sve škole o dijelovima administracije koji više nisu potrebni. Analiza početnog stanja je napravljena i sad se u eksperimentalnim školama testiraju modeli koji će biti učinkovitiji.
Koliko je nastavnika prošlo edukacije i kakve su njihove povratne informacije?
Opsežne offline i online edukacije od početka godine prošlo je 6.729 nastavnika. I dalje traju savjetnički i edukativni posjeti eksperimentalnim školama, kao i regionalni skupovi. Povratne informacije u sklopu evaluacije eksperimentalne faze Škole za život već se primjenjuju.
S edukacijom za frontalnu primjenu krenuli smo pet mjeseci ranije i uveli znatno više edukacija uživo, što je bila najistaknutija sugestija nastavnika. Na edukacijama za frontalno uvođenje reforme sudjelovalo je 17.039 učitelja i nastavnika u 856 radionica na temu kako uspješno učiti u online okruženju.
Koliko će se, prema sadašnjim procjenama, mijenjati kurikulumi nakon eksperimentalne faze?
Teško je procijeniti s obzirom na to da su prošla tek dva mjeseca i da je fokus eksperimenta na testiranju s novim metodama poučavanja i vrednovanja, a ne samim dokumentima. Kurikulumi će se u manjoj mjeri osuvremenjivati, metodološki usklađivati i nadopunjavati sukladno povratnim informacijama iz razreda i škola.
Pridružite nam se na konferenciji 'Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska' u organizaciji 24sata i partnera: Raiffeisen Banka, Podravka, Pliva, Ina, Coca-Cola, RRiF i Obrtnička komora Zagreb, 12. studenog, u Obrtničkoj komori Zagreb, Ilica 49, te na vrijeme rezervirajte svoje mjesto u dvorani.