Europska unija poduzima nove korake u regulaciji digitalne ovisnosti, a prva na meti je platforma TikTok. Europska komisija optužuje TikTok da njegov dizajn stvara kompulzivno ponašanje kod korisnika, posebice maloljetnika. Sporne značajke su beskonačno skrolanje i personalizirane preporuke. Ovim potezom fokus regulacije tehnoloških tvrtki širi se sa zaštite podataka na zaštitu mentalnog zdravlja.
Nakon višemjesečne istrage, Europska komisija je u veljači donijela preliminarnu odluku. U njoj stoji da TikTok krši Akt o digitalnim uslugama (DSA), ključni zakon EU za regulaciju internetskih platformi. Glavni prigovor odnosi se na značajke poput beskonačnog skrolanja, automatske reprodukcije sadržaja i sustava preporuka koje potiču prekomjerno korištenje.
Prema nalazima Komisije, takav dizajn prebacuje mozak korisnika u "autopilot način rada", smanjuje samokontrolu i može dovesti do ovisnosti. EU tijelo tvrdi da tvrtka nije dovoljno procijenila utjecaj dizajna na dobrobit korisnika. Navode da je TikTok zanemario "važne pokazatelje kompulzivnog korištenja aplikacije", poput vremena koje mladi provode na platformi tijekom noći. Iako TikTok nudi alate za upravljanje vremenom i roditeljsku kontrolu, Komisija ih smatra neučinkovitima. Smatraju da ih je "lako odbaciti" i da ne sprječavaju prekomjerno korištenje.
Iz TikToka su odbacili optužbe.
"Preliminarni nalazi Komisije predstavljaju kategorički lažan i potpuno neutemeljen prikaz naše platforme. Poduzet ćemo sve potrebne korake kako bismo osporili ove nalaze svim raspoloživim sredstvima", poručio je glasnogovornik tvrtke.
Bruxelles traži korjenite promjene
Unatoč poricanju, Bruxelles od TikToka zahtijeva značajne promjene usluge. Prijedlozi uključuju onemogućavanje beskonačnog skrolanja i uvođenje učinkovitih pauza za vrijeme korištenja ekrana, posebice noću. Traži se i prilagodba sustava preporuka. Ako se tvrtka ne uskladi s pravilima, prijete joj visoke kazne koje mogu doseći i do šest posto njezina ukupnog godišnjeg prometa na globalnoj razini. Prihod vlasnika TikToka, tvrtke ByteDance, procjenjuje se na stotine milijardi dolara, pa bi se moglo raditi o kazni od više milijardi eura.
Ovo je prvi put da Europska komisija pokreće postupak zbog dizajna neke društvene mreže. Taj slučaj mogao bi postaviti presedan za cijelu industriju. Slične istrage navodno se vode i protiv drugih platformi, poput Mete (Facebook i Instagram).
Stiže Zakon o digitalnoj pravednosti
Regulacija ovisničkog dizajna neće stati na pojedinačnim slučajevima. Europska komisija priprema novi zakon, takozvani Digital Fairness Act (Zakon o digitalnoj pravednosti), čiji se prijedlog očekuje krajem ove godine. Cilj zakona je popuniti pravne praznine koje postojeći propisi poput DSA i GDPR-a ne pokrivaju te izravno regulirati manipulativne tehnike dizajna.
Jedna od ključnih ideja je uvođenje "etičkog dizajna po zadanim postavkama". To znači da bi ovisničke značajke bile isključene dok ih korisnik svjesno ne aktivira. Time bi se teret odgovornosti prebacio s korisnika na platforme. U raspravama se spominje i digitalno "pravo na neometanje", što bi uključivalo isključene obavijesti i mogućnost kronološkog prikaza objava umjesto algoritamskog.
Poseban fokus na zaštiti maloljetnika
Najveća zabrinutost europskih zakonodavaca usmjerena je na djecu i mlade. Prema istraživanjima koje navodi Europski parlament, jedna od četiri maloljetne osobe pokazuje znakove "problematične" ili "disfunkcionalne" upotrebe pametnog telefona, što se može usporediti s ovisnošću. Zastupnici su stoga usvojili rezoluciju kojom pozivaju na uvođenje jedinstvene minimalne dobi od 16 godina za pristup društvenim mrežama u cijeloj Europskoj uniji.
Ovaj trend nije ograničen samo na Europu. Australija je postala prva zemlja koja je blokirala pristup društvenim mrežama mlađima od 16 godina. Slične mjere razmatraju i Velika Britanija, Španjolska i Francuska. Globalni pritisak raste, a od tehnoloških tvrtki se traži da interese korisnika, a ne samo profit, stave u središte svog poslovanja.