Prije dolaska Europljana u Južnu Ameriku taj je kontinent bujao autohtonim stanovništvom koje je činilo više od 60 milijuna ljudi, a stotinu godina poslije njihov je broj pao na šest milijuna. 

Europski kolonizatori na kontinent nisu donijeli samo rat i glad i propast drevnih carstava, nego i bolesti poput ospica i gripe koje su desetkovale domorodačko stanovništvo jer nije imalo imunitet. 

U samo jednom stoljeću kontinent je ostao bez nevjerojatnih 92 posto stanovnika. 

Studija objavljena u časopisu  Quarternary Science Reviews pokazuje da je toliki pomor stanovništva uzrokovao "malo ledeno doba", razdoblje globalnog zahlađenja kada se, primjerice Temza u Londonu ledila, između 16. i 19. stoljeća. 

Znanstvenici sa sveučilišnog koledža u Londonu otkrili su da su nakon rapidnog pada stanovništva golema prostranstva vegetacije i farmi ostala napuštena. Radi se o području otprilike veličine današnje Francuske. 

Drveće i ostala flora nekontrolirano su se širili i rasli čime se upijalo više ugljikova dioksida i toliko ga je nestalo iz atmosfere da je temperatura na globalnoj razini u prosjeku pala za 0,15 Celzija, a u Europi i više. 

Znanstvenici obično početak Industrijske revolucije smatraju početkom ljudskog utjecaja na klimu. Ova studija pokazuje da je čovječanstvo na klimu počelo utjecati 250 godina ranije. 

- Ljudi su promijenili klimu mnogo prije nego što je počela upotreba fosilnih goriva - kazao je glavni autor istraživanja Alexander Koch.

Ova studija je ujedno važan protuargument svima koji negiraju klimatske promjene ili onima koji tvrde da se klima mijenja u prirodnim ciklusima te da ljudi nemaju ništa s tim, kažu znanstvenici.