Neizostavan među mladima prije dvadeset godina, Facebook se u međuvremenu pretvorio u brlog za roditelje. No unatoč svom staromodnom imidžu, veteran društvenih mreža nastavlja prikupljati nove korisnike od Amerike do Azije.
„Nikad neću zaboraviti dan kad sam otrčala u računalnu sobu da se prijavim na Facebook”, kaže Jasmine Enberg, analitičarka u tvrtci za istraživanje tržišta Insider Intelligenceu.
„Osjećala sam se kao dio ekskluzivnog kluba studenata iz svih kutaka SAD-a u kojem nema ni roditelja ni učitelja".
Nakon što su ga Mark Zuckerberg i njegove kolege s Harvarda pokrenuli 4. veljače 2004., Facebook se prvo proširio na druga američka sveučilišta, da bi se potpuno otvorio svima 2006. godine.
Društvena mreža, u to vrijeme nov koncept, brzo je osvojila većinu korisnika interneta.
U 2023. više od tri milijarde korisnika otvorilo je Facebook barem jednom mjesečno, tri posto više nego godinu prije.
"Bilo je to revolucionarno", pripovijeda Enberg. "Čak i iako Facebook danas više nije 'cool', teško je preuveličati utjecaj koji je imao na popularnu kulturu, politiku, naše online ponašanje, na digitalni sadržaj. Transformirao je način na koji komuniciramo ."
Misli prvenstveno na poznati 'feed', tok aktualnosti gdje algoritmi umjetne inteligencije daju prednost porukama i fotografijama koje generiraju angažiranost korisnika, odnosno dijeljenja i komentare.
Nema druge
Taj se portal s vijestima zatvorio prošle godine, dok Meta, matična tvrtka Facebooka, Instagrama i WhatsAppa, posluje dobro. U 2022., inače lošoj godini za tu kalifornijsku tvrtku, njezina je dobit dosegla 23 milijarde dolara.
Facebook je „dio digitalnog krajolika", objašnjava Jasmine Enberg, posebno za generaciju „milenijalaca", rođenu u 80-im i 90-im godinama prošlog stoljeća. „A to znači da ostaje neodoljiva za oglašivače, zahvaljujući svom dosegu i performansama."
Uspjeh Facebooka nošen je vrlo preciznim ciljanjem oglašavanja za velike korisnike.
Ovaj ekonomski model temeljen na osobnim podacima zaradio je brojne pritužbe i novčane kazne, od skandala Cambridge Analytica 2018. do otkrića jednog zviždača 2021. koji je tvrtku optužio da stavlja profit ispred sigurnosti svojih korisnika.
Unatoč svemu; presudama i nelaskavoj titule 'zastarjele' mreže, trend nije promijenjen. Istina je da taj veteran društvenih medija raste sporije nego prije, ali raste.
"To je kao s Twitterom. Svi kažu da će ga napustiti, a onda nitko ne odlazi - jer nema alternative", primjećuje Carolina Milanesi iz tvrtke za istraživanje tržišta Creative Strategies.
U Sjedinjenim Američkim Državama korisnici ostaju zbog grupa formiranih oko zajedničkih interesa (susjedi, ljubitelji umjetnosti ili vrtlarstva, obožavatelji slavnih osoba, sportskog kluba itd.), potom za male oglase (Facebook Marketplace) ili da ostanu u kontaktu s određenim ljudima.
Prijatelji moje majke
„Koristim ga za pronalaženje potencijalnih klijenata jer znam da su prijatelji moje majke na Facebooku,” objašnjava Ruby Hammer, 18-godišnja dadilja iz Kalifornije. „Ili za kupnju automobila“, dodaje.
No za komunikaciju s prijateljima Ruby koristi Snapchat, a za objavljivanje fotografija Instagram.
„Kupnja Instagrama 2012. i prelazak sa stolnog računala na mobilni uređaj bile su neke od najboljih poslovnih odluka koje je Facebook donio”, kaže Jasmine Enberg.
Od potencijalne prijetnje, Instagram je postao još jedan raj za oglašivače, a time i velik adut Facebooka.
„Kompenzira pad angažmana na matičnoj mreži, Facebooku, posebno mladih ljudi. I povrh svega, tvrtka je time dobila aplikaciju koja se natječe sa Snapchatom i TikTokom", koji su iznimno popularni među tinejdžerima.
Diversifikacija grupe omogućila je Facebooku da nastavi s inovacijama, u umjetnoj inteligenciji ili metaverzumu, snu Marka Zuckerberga, bez prevelikih promjena na Facebooku.
Velik dio rasta tog pionira među društvenim mrežama dolazi iz jugoistočne Azije, gdje je Facebookova mobilna aplikacija nekoć bila glavni pristup internetu.
Danas je više od polovice korisnika Facebooka u dobi između 18 i 34 godine, navodi Datareportal, portal za obradu podataka na webu. No stvarnu aktivnost i dalje teško izmjeriti.
„Rijetko idem na Facebook, ali ono što objavim na Instagramu automatski se pojavljuje i na Facebooku", napominje Carolina Milanesi. „Stoga se sigurno računam pod aktivne korisnike... brojke možda ne odražavaju stvarnost“, oprezna je Milanesi.
Veslali u Splitu tužili Zuckerberga i postali milijarderi
Tyler i Cameron Winklevoss, blizanci koji su poznati po tome što su više puta tužili Marka Zuckerberga tvrdeći da im je ukrao ideju za Facebook, dobili su 65 milijuna dolara, a 11 milijuna su prije više godina uložili u bitcoin i postali jedni od prvih bitcoin milijardera.
Oni su Zuckerberga angažirali da im pomogne napraviti društvenu mrežu Harvard Connection, međutim on je početkom 2004. lansirao TheFacebook. Uslijedio je niz tužbi i odšteta koja se u ukupnoj vrijednosti Facebooka danas čini kao pravi sitniš, no braća na kraju svega i ne zvuče kao da su puni srdžbe.
Nakon što je Zuckerberg krenuo sa Facebookom, braća su ipak pokušala pokrenuti vlastitu mrežu - ConnectU, ali ugasili su je 2008. godine kad su imali samo 100.000 korisnika, shvativši da se sa istim konceptom ne mogu boriti protiv Facebooka. Iste su godine nastupili i za američku veslačku reprezentaciju na Olimpijskim igrama u Pekingu, a kao dio Oxfordova osmerca sudjelovali su 2010. i u Hrvatskoj na regati 'Sveti Duje' u Splitu.
- Mi smo 2004. godine došli na ideju pokretanja društvene mreže, cilj nam je bio umrežavanje studenata na sveučilištu Harvard, koje smo tada pohađali. Pozvali smo Marka Zuckerberga, za kojega smo znali da ima iskustva s kompjuterskim programima, da nam pomogne napraviti tu mrežu, da je programira.On je na tome radio dva mjeseca, a onda nam se najednom prestao javljati. Uskoro smo shvatili da je Zuckerberg, zajedno s nama nepoznatim ljudima, pokrenuo mrežu koja je nakon nekoga vremena postala prihvaćena u cijelome svijetu – rekli su tada blizanci u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju.
Forbes danas navodi da Winklevossi vrijede po 1,4 milijarde dolara.