Znanstvenici su objavili kako su liječnici između 2005. i 2008. uspješno ugradili umjetne vagine u četiri žene.

U vrijeme operacije pacijentice su imale između 15 i 18 godina, a rođene su s rijetkom genetskim poremećajem tzv. Mayer-Rokitansky-Kuster-Hauser sindromom. Oko 4500 djevojaka s tim sindromom rođene su s nerazvijenom vaginom i maternicom ili ih uopće nemaju. Uobičajen postupak kod žena s tim poremećajem uključuje ili rekonstrukciju reproduktivnih organa ili njihovo proširenje, što je izuzetno bolno. Postupci mogu biti vrlo traumatični, a u 75 posto slučajeva javljaju se komplikacije kod tek rođenih pacijenata.

Uzgojene kombinacijom stanica

Umjetne vagine koje su presađene pacijenticama uzgojene su u laboratoriju kombinacijom stanica - epitelnih i mišićnih stanica. Anthony Tala, urolog sa Sveučilišta Wake Forest koji je radio na istraživanju,  je kazao da su uzeli mali komad tkiva pacijentice, veličine polovice poštanske markice, iz kojeg su potom izdvojili stanice te ih uzgojili odvojeno. 

Nakon toga su ih "posijali" na biološki razgradiv "kostur" koji su znanstvenici ranije oblikovali u vaginu, prilagođenu pacijenticama, piše The Verge. Šest tjedana kasnije, žene su operirali.

Da bi ugradili umjetne vagine, liječnici su prvo morali stvoriti kanal u zdjeličnom području. Potom su 'prišili' biološki razgradiv "kostur" u već postojeće reproduktivne strukture. Nakon operacije, živci i krvne žile su se postupno širili te spojili s ugrađenim tkivom. 

Imaju seksualni poriv, mogu do orgazma, ali ne mogu imati djecu

S vremenom je tijelo počelo prihvaćati implantat, a nakon određenog perioda "kostur" više nije bio potreban jer su stanice stvorile vlastitu strukturu.

Kasnijom analizom utvrđeno je da se ugrađeno tkivo vrlo dobro priviklo na tijelo i da gotovo nema razlike između umjetne vagine i pravog organa. Doktor Tala je rekao da su žene s ugrađenim vaginama sada u stanju osjetiti seksualni poriv, imati odnose te postići orgazam. Međutim, ne mogu začeti djecu.