Sa simpatičnim morskim kravama evolucija se dobro našalila i ostavila im tri ili četiri nožna nokta, bez obzira što nemaju noge, nego plivaju perajama. Znanstvenici pretpostavljaju kako su ovi sisavci biljožderi nekada bile kopnene životinje, srodnici slonova, no više su voljele more. Ipak nije jasno zašto ovim debeljuškastim sirenama, kako se još nazivaju, evolucija nije “odrezala” nokte. No i ljude je evolucija odvela u mnoge slijepe ulice. Zubi umnjaci, koji su imali smisla dok su im čeljusti bile mnogo veće, vremenom se nisu povukli. Danas je njihova jedina mudrost da u ustima nepotrebno naprave gužvu, iskrive ostale zube ili izazovu upale u ustima. S druge strane kod beba evolucija je preuzela rizik koji se na kraju itekako isplatio. Njima je grkljan smješten na vrhu dušnika kako hrana koju jedu ne bi završila u plućima. No već nakon tri mjeseca grkljan se spušta niže u dušnik kako bi mališani mogli što prije naučiti izgovarati samoglasnike, pa raste i rizik da hrana zatvori dušnik. Evolucija dobro zna da je bebama, odnosno ljudima govor jednako važan kao hrana i zrak.

Ne znaju držati ravnotežu ili se fokusirati

Ljudi su najinteligentnija bića, no bebe su nesnalažljivije od mnogih beba životinja. Ako bi glava narasla koliko treba, zdjelica bi morala biti šira, pa mama ne bi mogla hodati uspravno.

Kralježnjaci slabije vide s obrnutim očima

Kralježnjaci imaju zapravo nefunkcionalan dizajn očiju jer su stanice osjetljive na svijetlo na stražnjoj strani oka. Fotoni trebaju proći više slojeva kako bi došli očnog živca.

Vrag s premalo bradavica za sve mlade

Tasmanski vrag je najveći mesojed tobolčar, velik kao manji pas. Ženka rađa oko 30 mladih, veličine zrna graha koji se uhvate i hrane na njezinim bradavicama do 20-tog tjedna. No bradavica je samo šest.

Lijeni enzim kojeg biljke trebaju mnogo

Enzim RuBisCo ključan je u fotosintezi. Ostali enzimi rastvaraju tisuće molekula u sekundi, no evolucija je zaboravila promijeniti neučinkoviti RuBisCo, koji može tri pa biljke moraju imati ogromne zalihe.

Žirafama treba duže da impuls dođe do mozga

Grkljanski živac odgovoran je za pokrete grkljana kod sisavaca. Umjesto da se spaja direktno s mozgom, on se bespotrebno spušta do srca, plete s aortom i vraća nazad.

Zubi kitova koji nemaju što za prigristi

Plavi i grenlandski kitovi nemaju zube u ustima, nego 300-400 usi , odnosno izraslina od kreatina koje filtriraju hranu od vode. Ipak u fetalnoj fazi njima zubi još uvijek rastu. Vjerojatno su ostaci davnih predaka.