Zašto je neophodno mijenjati način podučavanja i što čini najuspješnije obrazovne sustave, razgovaralo se 12. studenog u Obrtničkoj komori Zagreb na 4. konferenciji "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska".
I ovom konferencijom promovirali smo obrazovanje jer smatramo da je to temelj kvalitetnog društva i zdravije budućnosti za sve nas.
U panelu “Možemo li postati Singapur? Najbolji hrvatski poslodavci budućnosti”, razgovali smo o izazovima današnjeg modernog poslovnog svijeta, te o tome koliko hrvatski obrazovni sustav priprema mlade na ono što ih očekuje u poslovnom životu.
Irena Bašić Štefanić, direktorica upravljanja ljudskim potencijalima RBA, rekla je da banke tinejdžerima uopće nisu zanimljive.
- Vidimo velike promjene. Prosječnom korisniku je svaki bankovni proizvod na kraju isti. Mladi ljudi od banaka danas traže nešto sasvim novo. Zanima ih banka na mobilnom uređaju i banka koja im je brzo dostupna. Kad sam došla raditi u RBA ključne su bile komunikacijske vještine, a danas, uz to, trebamo i STEM, ali i razne druge vještine - ispričala je Bašić Štefanić.
Bašić Štefanić iz RBA istaknula je da nam je potrebno više optimizma.
- Ljudima moramo pokazati da ima smisla ostati u Hrvatskoj - kaže direktorica Bašić Štefanić.
'Sami educiramo svoje zaposlenike'
Prodekan i osnivač Visoke škole za financijski menadžment RRiF dr. sc. Vlado Brkanić uvjeren je da Hrvatska ne može postati Singapur.
- Sveučilište je magla, teorija i daleko je od prakse. U našim školama nema biznisa. U Hrvatskoj nitko ne želi biti računovođa. I dok sveučilišta dobivaju novac od države, privatne škole, koje imaju bolje programe, moraju naplaćivati školarine. Država ni trebala dijeliti vaučere kako bi studenti sami mogli izabrati gdje će studirati - smatra prodekan.
U Plivi, kaže Petrovac Šikić, na obrazovanje gledaju samo kao na platformu.
- Ne znamo kako će u budućnosti izgledati tehnologija pa radimo na educiranju vlastitih zaposlenika. Znanje je najvažnije - poručila je direktorica.
Šikić smatra da su nam potrebna porezna rasterećenja i plaćanje smještaja jer bismo time potaknuli demografsku politiku.
Ana Mandac, pomoćnica ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta zaključila je kako je, također, nužno razviti kvalitetno partnerstvo između ključnih dionika ukoliko želimo kvalitetno strukovno obrazovanje, visokoškolsko obrazovanje pa i cjeloživotno učenje.
- Samo sinergijskim djelovanjem svih dionika - resornih ministarstava, strukovnih komora, pružateljima obrazovanja i poduzetnika, kao i usmjerenošću na ostvarivanje zajedničkih ciljeva, možemo osigurati poduzimanje konkretnih i relevantnih mjera koje mogu unaprijediti obrazovni sustav.