Kraj obale Škotske ribari su se začudili velikoj glavi s golemom čeljusti kako znatiželjno iznad površine mora vreba plijen. Zbunjeni, poslije su saznali da je takva vrsta špijuniranja svojstvena velikim bijelim psima, koji su zbog zagrijavanja mora sve češći gosti sjevernog Atlantika.

Veliki bijeli plivaju u svim priobalnim morima gdje je temperatura od 12 do 30 Celzijevih stupnjeva, a na godinu pojedu oko 11 tona hrane, najviše tuna, dupina, kornjača, tuljana, morskih lavova, morskih ptica... Iz znatiželje često zagrizu i automobilske gume ili cipele koje na kraju ne mogu probaviti. U prošlosti zbog sredozemne medvjedice, a danas zbog tune, ovi vrhunski predatori i neumorni morski nomadi znaju navratiti i u Jadran.

Pretpostavlja se da ih najviše ima u kvarnerskom akvatoriju iako su se zadnjih deset godina mogli vidjeti i oko otoka Visa te Palagruže. Ljudsko meso nije im ukusno, no silueta na površini može mu se učiniti poput tuljana te tada brzinom od 40 km na sat kreće po ručak.

Ronioca iz Ljubljane veliki bijeli ozlijedio je 2008. u uvali Smokova, a zadnji put je nekog ubio 1974. godine kraj Omišlja.

Čekić koji se voli kupati u plićaku

Mlat ili čekićar naraste i do četiri metra, no u Jadranu su češći oni od dva koji nisu opasni za ljude. Lako je prepoznatljiv po velikoj glavi u obliku čekića, a prebiva u morima na manjim dubinama iako se može spustiti i do 200 metara. Meso mu je ukusno iako se jetra izbjegava zbog trovanja.

Gorostas se hrani samo planktonima

Gorostasna morska psina naraste i do 12 metara te je druga riba po veličini na svijetu. Hrani se planktonima i strogo je zaštićena vrsta, koju je zabranjeno i uznemiravati. U zimskim mjesecima dolazi u sjeverni Jadran radi hranjenja, a 2009. primijećena je u pulskom akvatoriju.

Torpedo s očima

Morski pas modrulj naraste i više od tri metra te dosegne težinu do 150 kg. Najviše vremena provodi na otvorenome moru, posebno na južnom Jadranu. Hrani se ribom.

Plavo su iscrtana područja u svijetu gdje operiraju