S ovim stupnjem točnosti mogu se otvoriti potpuno nova područja znanosti. Uređaj bi mogao predvidjeti i potrese, rekao je Hidetoshi Katori, šef kvantnog mjeriteljskog laboratorija RIKEN centra u Japanu.

U tom laboratoriju japanski znanstvenici napravili su komplicirani sat s optičkim rešetkama na bazi stroncija koji radi na zastrašujuće niskim temperaturama. Pomoću laserskih zraka stvaraju se rešetke u obliku jaja koje zadržavaju atome stroncija. Za usporedbu, atomski sat na bazi cezija gubi sekundu svakih 300 milijuna godina. Sat nije lijep, izgleda kao golemi zaslon kompjutora, ali je najprecizniji.

- Koristeći atome stroncija umjesto atoma cezija, korištenih dosad, znanstvenici su povećali preciznost atomskih satova oko 1000 puta. Preciznost im je izvanredno velika, što ćemo dočarati sljedećom usporedbom: da ovaj sat radi 13,8 milijardi godina, koliko je prošlo od Velikog praska do danas, izgubio bi samo jednu sekundu - objasnio nam je Ivica Puljak sa splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje.

Sustav je toliko osjetljiv da mora raditi u hladnim uvjetima, na minus 180 stupnjeva, kako bi se smanjio utjecaj okolnih elektromagnetskih valova. A unutrašnjost je obložena crnom bojom kako bi se spriječila i najmanja refleksija svjetlosti.

- Riječ je o golemom iskoraku u tehnologiji preciznog mjerenja vremena, koja ima sve više primjena u navigacijskim uređajima, predviđanju potresa i slično. Sljedeći koraci u razvoju ove tehnologije su njezina standardizacija i minijaturizacija kako bi sustav bio pristupačniji - zaključio je Puljak.