To je to što me zanima!

Najudaljenije groblje na svijetu: Ovdje umiru svemirski brodovi

Taj dio oceana leži između Australije, Novog Zelanda i Južne Amerike. Zbog oceanskih struja, koje donose vrlo malo hranjivih tvari, područje nije ribolovno zbog škrtog morskog života
Vidi originalni članak

Svemirska agencija NASA u južnom dijelu Tihog oceana, vodenom prostranstvu između otoka međusobno udaljenih tisuće kilometara, 'pokapa' svoje letjelice i satelite koji nakon obavljenih misija postaju 'svemirski otpad'.  

'Point Nemo' ili "ničija točka" u oceanu je i najnedostupniji dio Pacifika - nalazi se gotovo 2000 kilometara od najbližeg kopna. 'Groblje' čuva ostatke gotovo 260 svemirskih letjelica, uglavnom ruskih. Prve ostatke tamo su ciljano 'bacili' 1971. godine i od tada Point Nemo služi kako odlagalište koje pomaže smanjiti gomilanje svemirskog smeća u orbiti.

Također, piše astronom David Whitehouse za BBC, ova točka za 'svemirski otpad' svemirskim agencijama služi i kako bi smanjile rizik od pada dijela letjelice blizu naseljenih područja. 

- Manji sateliti izgorjet će u atmosferi, no veći komadi mogu preživjeti prolazak kroz atmosferu i doći do površine. Kako bi izbjegli njihov pad na naseljeno područje, obara ih se tako da padnu u nedostupan dio oceana - kaže Whitehouse. 

Taj dio oceana leži između Australije, Novog Zelanda i Južne Amerike. Zbog oceanskih struja, koje donose vrlo malo hranjivih tvari, područje nije ribolovno zbog škrtog morskog života. Svemirske letjelice i sateliti koji su tamo popadali nikada površinu oceana nisu taknuli u komadu. Među onima koje su tamo 'pokopani' su rakete SpaceX-a, nekoliko teretnih svemirskih brodova Europske svemirske agencije, više od 140 ruskih letjelica te svemirska postaja MIR. 

Smeće prijeti satelitima i globalnoj ekonomiji

Svemirsko smeće postaje sve ozbiljnija prijetnja Zemlji, odnosno satelitima koji ju okružuju. Procjenuje se da svemirom pluta oko 170 milijuna dijelova tzv. 'svemirskog smeća', s komadima velikim poput raketa pa do onih manjih koji su tek veličine novčića. Ipak, za samo njih 22.000 se točno zna gdje su, ali njihova veličina predstavlja veliku opasnost za satelite koje koriste Zemljani jer bi udar čak i malog fragmenta u aktivni satelit napravio znatne štete zbog velikih brzina kojima se kreće svemirom. Oštećeni sateliti pogubno bi utjecali na globalnu ekonomiju, zaključak je znanstvenika okupljenih na nedavnom summitu o 'svemirskom smeću' u australskoj Canberri. 

Idi na 24sata

Komentari 6

  • ohne 24.10.2017.

    ko pada , zašto nikad ne snime kad pada pa ne padaju svaki dan, jučer meni nestalo signala , sigurno je neka gromada bubnula u komunikacijski satelit , al evo danas sve dobro radi bit će da ga je malko pogurnula s putanje :)))

  • Babyloader 23.10.2017.

    Sad će opće poznata manjina s opće poznatim voznim parkom Slovenske proizvodnje mozgati kako da se dočepa vrijedne sirovine a možda ima i kakav akomulator...

  • daj sta das 23.10.2017.

    Eeeh... jedno ciste drugo zagaduju.. sta reci...

Komentiraj...
Vidi sve komentare