Naša aplikacija zove se "Putem po Zagrebu" te je namijenjena slabovidnim i slijepim osobama. Ima glasovnu navigaciju na hrvatskom jeziku i bazu mapiranih prepreka po gradu, najbržu rutu te prati autobusne i tramvajske linije, a sve kako bi svakodnevno kretanje kroz grad slabovidnim i slijepim osobama bilo lakše i sigurnije, govore nam učenici Elektrotehničke škole u Zagrebu.

POGLEDAJTE VIDEO:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video Video: 24sata/Elektrotehnička škola Zagreb

Oni su sudjelovali u ovogodišnjoj sezoni "Škole budućnosti", projektu tvrtki Stemi, Infobip i A1 u kojem sudjeluju učenici škola diljem Hrvatske te uz pomoć tehnologije traže rješenja i oblikuju ideje iz raznih područja života. Članovi tima su Patrick Šurlan, Dorian Dasović, Andrej Stojanović, Mak Matija Lopac i Marko Andrić.

Foto: Elektrotehnička škola u Zagrebu

Maturanti Patrik i Marko te učenici drugog razreda Dorian i Andrej uključili su se u projekt na poticaj profesorice Ane Šutalo Barić, koja u školi predaje PiG, etiku i građanski odgoj.

Sjajan spoj građanskog odgoja i tehnologije

- Sve je započelo s Andrinim videom o tome koliko je slabovidnim osobama teško kretati se kroz grad. Onda smo Marko i ja predložili da razvijemo aplikaciju. Primjerice, u program smo ubacili koliko koraka osoba prijeđe i koliku udaljenost prijeđe. Ako slijepoj osobi kažete za 50 metara skreni desno, njoj to ništa ne znači. No informacija o 50 koraka joj puno pomaže - govori nam Patrik.

Foto: Elektrotehnička škola u Zagrebu Aplikacija je temeljena na Google Mapsu, a izrađivali su se dva mjeseca. Kako nam kažu, već su je isprobali i članovi Hrvatskog saveza slijepih te udruge Put za život i dali im vrijedne informacije o tome što popraviti.

Druga mentorica na projektu bila je Matea Mužek, nastavnica strukovnih predmeta, predaje programiranje i umjetnu inteligenciju.

- I prije smo sudjelovali u 'Školi budućnosti', imali smo i dvije pobjede na početku. Mislim da je super spoj Mateina znanja iz programiranja i mojega dijela iz socijalnih tema. Spajamo ekipu koja si vremenski dobro odgovara. Uvijek imamo sistem da mlađi uče od starijih i nadam se da ćemo uspjeti realizirati svoju ideju - kaže Ana Šutalo Barić.

Trebaju im sponzori

Iako su pred maturantima državna matura i upisi na fakultet, dečki bi voljeli da se njihova aplikacija primijeni u praksi. Naravno, sve što su napravili primjenjivo je i za bilo koji drugi grad, pa i državu.

- Mi, nažalost, nemamo novca da je dovršimo do kraja i pustimo u komercijalnu uporabu, a to si ne može priuštiti ni Savez. No bilo bi nam jako drago i važno ako bi se neka tvrtka ili pojedinac uključio i financirao aplikaciju - kažu dečki.

Foto: Elektrotehnička škola u Zagrebu Prof. Šutalo zaključuje kako je ovo idealan projekt u koji bi se mogla uključiti lokalna vlast. Upravo preuzimanjem i financiranjem projekta pokazali bi socijalnu osjetljivost te koliko ima smisla što mladi rade.

'AI ne treba zabranjivati'

Da tehnologija nije samo stvar IT-ja i tehničkih škola, na "Školi budućnosti" pokazale su, između ostalih, i učenice Ekonomsko-birotehničke i trgovačke škole Zadar. One su u projektu "Gen Future - Škola budućnosti"provele istraživanje i edukacije te pokrenule školski podcast "Makijato" na temu korištenja umjetne inteligencije i mobitela među kolegama te mentalnog zdravlja mladih. 

Želimo educirati kolegice i kolege

- U našem istraživanju 57 posto učenika je reklo kako koriste alate umjetne inteligencije, no većina ih je za to da se u školi zabrani korištenje mobitela. Mladi ne mogu sami isključiti AI i društvene mreže, pa traže pomoć i rješenje. Naš cilj je bio da ih educiramo o tome kako smisleno koristiti tehnologiju te im otvoriti prostor za otvoreni razgovor o problemima, poput anksioznosti, usamljenosti ili pretjerane izloženosti - rekle su nam Luce, Lana i Eva.

Njihova razrednica i mentorica Ivana Ćapeta, nastavnica ekonomske grupe predmeta, ističe kako se korištenje tehnologija više ne može dijeliti na škole i područja.

- Već imamo ideje i za iduću godinu, jer i mi kao ekonomisti možemo raditi aplikacije, razvijati website... To je postala vještina koju svatko mora znati. S druge strane, projektni rad kakav donosi i modularna nastava puno više odgovara ovim generacijama, stoga nam je projekt 'Škole budućnosti' izvrsno odgovarao - rekla je Ćapeta, koja ističe kako djeca danas nemaju dubokog fokusa.

- Djeca više ne mogu odslušati predavanje od 45 minuta. Mislim da je to jednim dijelom i razlog zašto se nastava mijenja. Modularna nastava je sjajno zamišljena, jer ostavlja ogroman prostor za provođenje projekata, koji su učenicima danas izuzetno važni. Frontalna nastava na koju smo mi navikli više ne funkcionira. Nema toga što mi nastavnici možemo mlade naučiti, a da oni do toga ne mogu jednostavno doći uz pomoć modernih tehnologija. Ali ih možemo naučiti kako da koriste sve ono što ih okružuje. to će biti vještina 21. stoljeća - koji alat, kritičko razmišljanje, da znaju napraviti aplikaciju - zaključuje profesorica.