Prije točno 55 godina, počeo je sastanak na kozmodromu Bajkonur. Stigli su časnici i vojnici koji su pripremili letjelicu Vostok 6. Lansiranje je prošlo dobro, no na instrumentima sam vidjela kako postoji problem sa sistemom kočenja letjelice.
Pogledajte video
Prisjetila se svog prvog dana u svemiru Ruskinja Valentina Tereškova (81). Ona je bila prva žena u svemiru, zbog čega je postala herojem Sovjetskog saveza, ali i Čehoslovačke, Vijetnama i drugih zemalja. Njezin let, koji je trajao nešto manje od tri dana, postao je velik simbol borbe za prava žena u cijelom svijetu. Rusi su to naravno iskoristili i za svoju propagandu.
Sama misija polijetanja u svemir bila je strogo čuvana tajna. Osim nje, poletjeti su bile spremne Tatjana Kuznjecova, Irina Solovjova, Žana Jerkina i Valentina Ponomareva. Ipak, zbog svojih sposobnosti, ali i obiteljske povijesti odluka komesara pala je upravo na Tereškovu.
- Idem na natjecanje u padobranstvu - rekla je svojim roditeljima prije samog leta. Iako im je morala lagati zbog misije, njezino iskustvo u spuštanju padobranom vjerojatno je bilo presudno zašto je dobila misiju.
- U to vrijeme astronaut se morao katapultirati iz letjelice i spustiti se kao padobranac. Tako je imao više šanse preživjeti nego da na tlo padne u kupoli - rekao nam je astronom Ante Radonić. Napomenuo je kako su tadašnji uvjeti za letače bili izrazito teški. Na brodu je bilo mjesta samo za jednog čovjeka koji je morao raditi sve. Brod je imao automatske postavke za letenje. Njime se nije moglo upravljati kao dana te nije mogla raditi korekcije svoje orbite.
- SSSR je želio biti prvi u svemirskoj utrci. Ona je postala živa legenda - kaže Radonić.
Tereškova je proživjela teško djetinjstvo. Dok je bila dijete, otac joj je poginuo u Rusko-finskom ratu. Njezina majka se s njom, sestrom i bratom preselila u Jaroslavlj. Sa 17 se zaposlila u tvornici guma, a kasnije u tvornici pamuka. S 19 godina krenula je u tehničku školu lake industrije i učlanila se u lokalni aeroklub. Tu je počela skakati padobranom i u knjižicu upisala 90 skokova.
Pisala je Sovjetskom svemirskom centru u Moskvi te su je 1962. primili u program. Nakon 9 mjeseci treninga i 399 protukandidatkinja, s još četiri kolegice ušla je u uži krug. U svemir je poletjela 16. lipnja 1963. u letjelici Vostok 6. To je bio zadnji let te misije. Ukupno je napravila 48 krugova oko Zemlje te je fotografirala planet. Nije uspjela voditi detaljan dnevnik jer su joj pukle obje olovke koje je imala.
U svemiru se “susrela” s kozmonautom Valerijem Bikovim, koji je nekoliko dana prije poletio letjelicom Vostok 5. U jednom trenutku bili su na samo pet kilometara udaljenosti. Nakon slijetanja postala je poznata u cijelom svijetu. Aktivna je i danas, u 81. godini, te je članica ruske Dume, gdje se brine o problemima lokalne zajednice. Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić 2005. joj je dodijelio odličje Reda kneza Branimira s ogrlicom jer je našu zemlju promovirala u Rusiji i jačala naš ugled. Uspostavila je i hrvatsko-rusko društvo prijateljstva čim se Hrvatska osamostalila.