Neki su dinosauri bili prekriveni krljuštima, drugi koštanim pločama koje su im služile kao oklop, a treći su imali perje. No, paleontolozi su sada u Kini otkrili novu vrstu s tjelesnim pokrovom kakav nikada prije nije viđen u svijetu dinosaura: šupljim bodljama koje izrastaju iz kože. Ovo otkriće ne samo da predstavlja bizarnu novu vrstu, već i mijenja temeljna shvaćanja o tome kako su dinosauri izgledali i evoluirali, piše Science Alert.
Fosil star otprilike 125 milijuna godina pripadao je mladoj jedinki biljojeda iz skupine iguanodonta, a pronađen je u geološkoj formaciji Yixian na sjeveroistoku Kine. Ovo je nalazište već poznato po izvanredno očuvanim fosilima, no novi primjerak nadmašio je sva očekivanja. Kostur dug oko dva i pol metra gotovo je potpun, ali pravo blago leži u sačuvanim mekim tkivima.
Očuvanost je toliko nevjerojatna da su znanstvenici uspjeli proučavati kožu na staničnoj razini.
Zmaj s bodljama u čast pionira paleontologije
Novootkrivena vrsta nazvana je *Haolong dongi*, što se s kineskog može prevesti kao "bodljikavi zmaj". Ime vrste, *dongi*, posvećeno je Dong Zhimingu, jednom od najutjecajnijih kineskih paleontologa koji je preminuo 2024. godine i čiji je rad postavio temelje za mnoga suvremena istraživanja dinosaura u Kini.
Koristeći napredne tehnike snimanja, poput skeniranja rendgenskim zrakama i histološke analize ultra tankih presjeka tkiva, znanstveni tim uspio je zaviriti u mikroskopsku strukturu kože. Ono što su otkrili bilo je bez presedana.
Tijelo dinosaura bilo je prekriveno mješavinom različitih tekstura: malim, zaobljenim krljuštima na vratu i trupu, većim preklapajućim ljuskama duž repa te, najvažnije, nizom šupljih, cilindričnih bodlji razasutih po leđima i bokovima.
Te bodlje nisu bile izrađene od kosti, poput rogova ili koštanih ploča oklopljenih dinosaura. Bile su kutane, što znači da su u potpunosti nastale unutar kože, slično kao dlake ili perje. Većina ih je bila dugačka svega dva do tri milimetra, no među njima su se isticale veće, od kojih je najduža sačuvana mjerila više od četiri centimetra.
Bile su to strukture sastavljene od slojeva otvrdnute kože, a njihova očuvanost na staničnoj razini pružila je znanstvenicima dosad neviđen uvid u biologiju davno izumrle životinje.
Obrana, termoregulacija ili osjetilna funkcija?
Najveće pitanje koje proizlazi iz ovog otkrića jest čemu su te jedinstvene bodlje služile. *Haolong dongi* bio je biljojed koji je živio u ekosustavu rane krede, gdje su ga vrebali manji dinosauri mesojedi.
Stoga je najizglednija pretpostavka da su bodlje imale obrambenu funkciju, sličnu onoj u današnjih dikobraza ili ježeva. Iako vjerojatno nisu mogle zaustaviti napad velikog grabežljivca, činile su mladog dinosaura težim i riskantnijim plijenom.
Kako su objasnili autori studije objavljene u časopisu *Nature Ecology & Evolution*, ova obrana nije nužno pružala neprobojnu zaštitu.
- Ali činila je plijen težim i dugotrajnijim za ubiti i progutati, posljedično smanjujući vjerojatnost uspješnog napada - navodi se u studiji.
No, obrana možda nije bila jedina svrha.
Znanstvenici sugeriraju kako su šuplje strukture mogle pomoći u regulaciji tjelesne temperature, ispuštajući višak topline. Druga mogućnost je da su imale osjetilnu ulogu, pomažući dinosauru da detektira pokrete ili promjene u okolini.
Budući da je jedini poznati primjerak mlada jedinka, ostaje nejasno jesu li odrasli *Haolong dongi* zadržavali ove bodlje ili su one s godinama nestajale. Moguće je i da su kod odraslih bile još izraženije. Odgovore na ta pitanja donijet će tek budući nalazi.