Bez obzira na to je li riječ o mrkome medvjedu s kovanice od pet kuna ili sitnišu od deset lipa, novčić bačen i s najvišeg nebodera neće usmrtiti nesretnog prolaznika - možda će ga tek lagano bocnuti. Kovanice smrti mogu se vidjeti tek u filmovima, a one prave nisu dovoljno brze i aerodinamične. 

No na visokim mjestima, poput tornjeva i nebodera, ubojiti mogu biti gromovi i zato je dobro sakriti se od još jednog mita prema kojem grom nikad ne udari dvaput u isto mjesto. Najviši objekt nad površinom tijekom oluje grom često pogodi više puta, a njujorški Empire State Building, visok 381 metar, tijekom godine munja udari najmanje 25 puta. Od gromova je ipak nešto manje opasan mit prema kojem se hrana koja je pala na pod bez posljedica može pojesti ako je bila na podu najviše pet sekundi.

No pobjeda želuca nad zdravim razumom i ruke koja se zbog pohote nad čokoladnom tortom ne može kontrolirati često može izazvati proljev, vrućicu i bolove u trbuhu, osobito ako je pod vlažan i zato prepun bakterija. Prema jednom od mitova punog simbolike, a vrlo čest u vampirskim filmovima, ljudima i nakon smrti rastu nokti i kosa. No zapravo je riječ tek o pomalo morbidnoj optičkoj iluziji koja nastaje zato što ljudsko tijelo nakon smrti značajno dehidrira pa se koža smanji i povlači te otkriva dio noktiju i kose koji kod živih ne vidimo. I znanost, kao i sve druge priče, puna je mitova koje iznova zamjenjuju novi.

Odrezak nije krvav

Ako se zgražate nad ljudima koji u restoranu jedu krvave odreske, vrijeme je za otrežnjenje jer zapravo se radi o mioglobinu, crvenom soku koji je spojem sličan krvi. Gotova sva prava krv uklonjena je prije nego što dođe do ogladnjelog gosta čime se mogu tješiti osjetljivci sa susjednih stolova koji se bez razloga ruše u nesvijest.

Školjka ne šumi

Nije zvuk mora, nego upravo vlastita krv koja struji venama, ono što ljudi čuju dok na plaži na uho prislanjaju školjku koju su maloprije izronili iz morskih dubina. Možda ne zvuči toliko čarobno, no isti efekt se postiže s bilo kakvom šalicom, čašicom ili kanticom okruglog oblika. Neznanje i zablude vode ljude i kroz carstvo životinja. Delfini primjerice ne piju vodu, ali ni more jer bi se u protivnom brzo razboljeli te sigurno i umrli, baš poput ljudi. Svu tekućinu koja im je potrebna za život ove slatke životinje dobivaju hranom koju jedu. Ljudi također ne znaju da ženke gorile, poput roda ili ptica selica, spavaju u gnijezdima na drveću koje svake večeri nanovo rade od lišća, granja i čvrstih lijana.

Njima se ne pridružuju mužjaci jer oni preferiraju spavati na tlu, no male bebe gorile spavaju mirno samo ako su zaštićene zagrljajem brižnih mama visoko na stablima. Gorile veći dio života provode u traženju hrane i spavanju.

Mit: astronaut bez odijela eksplodira kao kokica

Ovaj mit nastao je zbog dodatnog uzbuđenja i drame u ZF filmovima. U stvarnosti čovjek može preživjeti u svemiru bez zaštitnog odijela oko 30 sekundi, no nakon toga će kisik ući u krvotok i pluća će eksplodirati, što će uzrokovati gušenje te nimalo ugodnu smrt. 

Mit: astronauti lete jer nema gravitacije

Svemira kakvog poznajemo ne bi bilo bez gravitacije , a ona prožima i njegov najudaljeniji kutak. Jača je u blizini masivnih planeta i zvijezda. U orbiti, 400 kilometara iznad Zemlje, slabija je za oko deset posto.

Mit: meteori u atmosferi gore zbog trenja

Meteor u atmosferu ulazi velikom brzinom koja kompresira zrak ispred sebe i zato dolazi do zagrijavanja. Ako kao meteoriti udare o površinu, najčešće su prekriveni ledom jer vrućina otapa tek vanjske slojeve. 

Mit: moždane stanice se ne obnavljaju

Tim švedskih znanstvenika otkrio je 1998. kako centri u mozgu zaduženi za pamćenje i učenje i u starijoj dobi obnavljaju moždane stanice. Mit je srušen, a nada je vraćena onima koji boluju od Alzheimera. 

Mit: evolucija je napredak prema boljem

Iako neprilagođeni organizmi nestaju zbog zakona prirodne selekcije, mnogi su preživjeli milijune godina bez promjene. Isto tako putevi evolucije često se granaju, a ponekad završe i u slijepoj ulici. 

Istina: Ruska letjelica prva stigla na mjesec

Sovjetski Savez u veljači 1966. poslao je letjelicu Luna 9 koja je uspjela sletjeti na Mjesec. Bilo je to čak tri godine prije misije Apollo 11 kojom su Amerikanci ‘pobjedili’ u svemirskoj utrci.

Istina: za plavu boju krivo je more, a ne nebo

Boja nastaje prelamanjem svjetlosti, a more je takvog sastava da slabo upija samo plavu boju pa je nazad reflektira. U plićim vodama svjetlost dopire do dna i pijeska koji reflektira i ostale boje.

Istina: pjenušac se pjeni zbog čestica prašine

Pjenušac se ne pjeni samo zbog visoke koncentracije ugljičnog dioksida, nego i zbog sitnih čestica prašine. U čaši bez ijedne molekule prašine šampanjac bi ostao miran i ne bi se nimalo pjenio.