Prema objavi Europske svemirske agencije (ESA) na platformi X, Hrvati bi u srijedu poslijepodne ili navečer mogli vidjeti satelit ERS-2. Satelit bi danas trebao pasti na Zemlju, a u atmosferu će ući na potezu koji ide preko središnje Europe.
Satelit je, prema ESA-inoj jučerašnjoj najavi, tijekom svojeg pada trebao preletjeti preko Italije prema zapadnim obalama Norveške. Međutim, u međuvremenu se procjena putanje promijenila pa bi satelit trebao preletjeti istočnije od Hrvatske.
- Postoji dobra, i vjerojatno posljednja, šansa da vidimo ERS-2 iz središnje Europe oko 18:30 CET večeras (CET je naše vrijeme, op. a.). Gdje i kada će satelit biti vidljiv, ovisi o vašoj lokaciji i pokrivenosti naoblakom- poručila je jučer ESA.
Najnovije vremenske procjene ESA-e
Na stranici N2YO.com pak predviđaju da će satelit proći točno preko Hrvatske i središnje Europe oko 17.55 i nastaviti prema Švedskoj i Norveškoj. Za sada se još uvijek ne znamo točno vrijeme u kojem bismo trebali okrenuti poglede prema zapadu. Međutim, procjene će tijekom dana postajati sve preciznije. Najnovije ESA-ine možete pratiti na ovoj poveznici, a N2YO.com na ovoj.
Ako eksplodira u pravom trenutku, bljesak bi se iz Hrvatske mogao vidjeti i po danu
Ranija iskustva s meteorima pokazala su da bi se izgaranje dijelova satelita trebalo vidjeti iz Hrvatske, rekao je Boris Štromar, astronom amater i voditelj Astronomskog društva Beskraj iz Zagreba. To znači ćemo ga moći vidjeti čak i ako putanja bude išla nešto istočnije ili zapadnije.
- Bilo je već ranije slučajeva kada su neki meteori padali nad Italijom, no mi smo ih mogli vidjeti iz Hrvatske i obratno - bilo je meteora koje su talijanski astronomi mogli vidjeti iako su pali nad Hrvatskom. Dakle, ako imate dalekozor ili fotoaparat, pripremite se za spektakl- rekao je Štromar.
- Kako se bliži trenutak izgaranja u atmosferi, tako se pomalo mijenja i putanja jer na satelit utječe trenje atmosfere, pa se točan trenutak i mjesto izgaranja zapravo ne zna s velikom sigurnošću. Svakako treba pratiti nove informacije na poveznicama, a entuzijasti neka dežuraju oko vremena preleta. Ako bude sreće, možda se uspije uhvatiti trenutak eksplozije i izgaranja iznad Hrvatske. Veća je vjerojatnost da će to biti negdje iznad oceana, no nikad se ne zna- poručio je naš astronom.
Štromar kaže da će se satelit, ako bude letio istočno ili zapadno od Hrvatske, vidjeti nad istočnim, odnosno zapadnim horizontom.
- Ako eksplodira u pravom trenutku, njegov bljesak bi se iz Hrvatske mogao vidjeti čak i po danu. To ne vrijedi nužno za izgaranje pojedinačnih dijelova nakon što se raspadne. Zanimljivo je to što će se satelit kretati puno sporije, možda i 10-ak puta, od meteora koji kroz atmosferu Zemlje putuju brzinom od oko 72 km u sekundi- pojasnio je.
Što je ERS-2?
Europska svemirska agencija (ESA) je lansirala satelit European Remote Sensing 2 (ERS-2) 21. travnja 1995., a bio je jedan od najsofisticiranijih satelita za promatranje Zemlje koji je razvila i lansirala Europa. Zajedno sa svojim prethodnikom, satelitom ERS-1, prikupljao je podatke kopnenim površinama Zemlje, oceanima i polarnim kapama. Također, odigrao je važnu ulogu u praćenju prirodnih katastrofa, poput teških poplava i potresa u udaljenim područjima.
ESA je, nakon 16 uspješnih godina, 2011. odlučila prekinuti misiju i deorbitirati satelit. Proveli su 66 manevara deorbitiranja, pri čemu su iskoristili preostalo gorivo satelita i na kraju smanjili njegovu prosječnu visinu sa 785 km na približno 573 km. Taj je manevar značajno ubrzao njegovo orbitalno propadanje te istovremeno smanjio rizik od sudara s drugim satelitima ili svemirskim otpadom.
Kako bi smanjili fragmentaciju tijekom ponovnog ulaska, deaktivirali su sve instrumente i elektroničke sustave u njemu te ispraznili unutarnje baterije.
ERS-2 će ponovno ući u zemljinu atmosferu na visini od 80 kilometara. Većina njegovih dijelova izgorjet će prilikom ponovnog ulaska, a oni preostali će pasti u ocean.
Satelit je širok oko 11.8 metara. Dimenzije njegovog solarnog panela su 11.7 x 2.4 metra, a antene SAR 10 x 1 metar.Ukupna masa prilikom lansiranja iznosila je 2516 kilograma, no sada, nakon što je potrošio gorivo, ima masu od oko 2294 kilograma. Objekti slične mase prosječno u Zemljinu atmosferu ulaze svakih tjedan do dva.