U dvije minute stigle su mi tri poruke da sam potrošio 4500 kruna u Danskoj te 200 i 260 eura u Nizozemskoj, a ja sam sjedio na žičari u Italiji. Brzo sam zvao banku i blokirali su karticu, požalio se Splićanin.
Nasreću, u svojoj je banci tražio da mu na mobitel šalju obavijesti o provedenim plaćanjima, što ga je spasilo od veće krađe novca s njegove kartice. Splićaninu nije bilo jasno kako netko troši novac s kartice koja mu je u džepu, a u banci su mu rekli da je vjerojatno riječ o elektroničkom džeparenju, odnosno da je netko skenirao podatke njegove kartice, piše Slobodna Dalmacija.
Tako kradu od 2011.
Beskontaktna kartica može biti u džepu ili torbi, a prevarant joj se približi na 20-ak centimetara i pomoću uređaja sličnog POS-u, kakvim plaćamo u prodavaonicama, očita i ukrade podatke s kartice.
Iz OTP-a, PBZ-a, Addika, HPB-a, Erstea, Sberbanka i Hrvatske udruge banaka odgovorili su nam da nisu imali prijava o prevari te vrste.
- U RBA nismo imali niti jedan potvrđen slučaj elektroničkog džeparenja - rekli su nam iz banke iz koje su Slobodnoj, kako piše splitski list, odgovorili da je Splićaninov slučaj prvi za koji se sumnja na elektroničko džeparenje. U svijetu je takva vrsta prevare prvi put zabilježena 2011.
- Elektroničko džeparenje je proces u kojem se metapodaci s kreditne kartice, najčešće serijski broj kartice, ukradu pomoću bežične tehnologije RFID. Riječ je o tehnologiji koja koristi radiofrekvenciju za čitanje podataka s uređaja - pojasnili su nam iz RBA.
Dodali su da je važno paziti gdje držite novčanik u kojem su beskontaktne kartice. Prevaranti ih moraju skenirati iz neposredne blizine, pa im treba otežati pokušaj da pristupe kartici. Preporučuju i korištenje novčanika s RFID zaštitom.
- U slučaju gubitka, krađe ili sumnje na zlouporabu ili neovlašteno korištenje kartice, klijent je dužan to bez odgode prijaviti banci i tražiti blokadu kartice. Kontakt centar radi svaki dan 0-24 - kažu u RBA.
Ne preporučuju da se kartica, pogotovo beskontaktna, ispušta iz ruke. Mnogi kupci, pogotovo stariji, ni ne znaju da karticu ne bi trebali ispuštati iz ruke i da je mogu sami prisloniti na uređaj kako bi platili. Nisu dovoljno educirani ni pojedini trgovci jer ponekad “otmu” karticu iz ruke kupca kako bi je prislonili na uređaj.
Obično vrate novac
Iz Erste banke kažu da je uzimanje beskontaktne kartice jedan od najčešćih prigovora klijenata u vezi s beskontaktnim plaćanjem. Banke savjetuju i korištenje aplikacije na mobitelu koja će vas obavijestiti o svakoj provedenoj transakciji, pa tako i o onoj neovlaštenoj. Kažu da svaki slučaj zlouporabe kartice razmatraju zasebno i odlučuju hoće li te koliko novca vratiti klijentu.
Pri plaćanju beskontaktnim karticama kod nas u pravilu ne treba autorizirati transakciju ako je vrijednost do 100 kuna. Zbog sigurnosti uređaj povremeno traži autorizaciju PIN-om, kao i za veće iznose.
Pogledajte video