Razinu A iz hrvatskog jezika polaže 23014 učenika, a razinu B 10363 učenika. Kod matematike pak, A razinu polaže 11863 učenika, dok B razinu polaže 22422, gotovo dvostruko više.

Novost kod ispita iz matematike je što svi zadaci višestrukog izbora donose po 1 bod, ukupno 15 bodova. U zadatke kratkog odgovora dodana su tri boda, te nose ukupno 29 bodova. Zadatke produženog odgovora dobili su još 2 boda, te nose ukupno 16. Područje modeliranja raspoređeno je na preostala četiri područja pa su promijenjeni udjeli ispitivanja.

Iz matematike, fizike, kemije i informatike moguće je koristiti određene formule, tablice i znanstvene kalkulatore. Formule koje nisu u knjižici navedenoj na stranici NCVVO-a učenik mora sam znati izvesti, pa je zato dobro provjeriti još jednom sve.

Kod geografije je novost to što se u svakom području može ostvariti 0 ili 1 bod, osim u zadacima produženog odgovora gdje je moguće ostvariti do 3 boda. Povećan je i ukupni broj zadataka u ispitu, koji sada ima 92 zadatka.

Za ispit iz sociologije uvedene su dvije nove vrste zadataka, zadaci kratkoga i produženoga odgovora te skupina zadataka koji su vezani uz polazni sadržaj, tj. tekst ili grafički prilog. Promijenjen je i način bodovanja zadataka, ukupni broj bodova smanjen je sa 70 na 60, a trajanje ispita povećano je sa 70 na 90 minuta, a dodana su i tri nova obrazovna ishoda.

Broj prijava za izborne ispite povećao se u svim predmetima. U ukupnom broju najviše se povećao u psihologiji - sa 4251. na 5119. Veće povećanje interesa bilježi se i u kemiji te politici i gospodarstvu, a fizika je ponovno najpopularnija. Ona se boduje na više fakulteta, a važna je za brojna zanimanja iz STEM područja koja su tražena na tržištu rada. Nju je prijavilo 9188 učenika.