U proteklih nekoliko godina prosjek sunčanih dana i prosječna temperatura zraka u blagom su porastu. Taj podatak uzrok je povećanog interesa investitora da za pripremu potrošne tople vode koriste i solarne sisteme.

Energiju Sunca danas direktno možemo iskoristiti uz pomoć solarnih kolektora. U Hrvatskoj je zagrijavanje vode putem sunčeve energije stara stvar, posebice u priobalju. Od najjednostavnijih sistema zagrijavanja spremnika s vodom koji su izloženi suncu, od složenijih plošastih i vakuumskih cijevnih kolektora.

Takozvani „ljetni kolektori“ su solarni sistemi za zagrijavanje potrošne tople vode koji rade na principu direktne cirkulacije potrošne tople vode kroz kolektor s akumulacijom vode u spremniku na krovu. Prikladni su za montažu u priobalnom pojasu (Istra, Primorje i Dalmacija) zbog puno sunčanih sati i relativno visoke noćne temperature kada se nepotrošena akumulirana voda hladi zbog gubitaka u fazi  mirovanja. 

Pločasti kolektori su vrlo rašireni zbog izrazito povoljnog odnosa cijene i kvalitete. Sastoje se od metalne ploče na  kojoj su cijevi kroz koje teče nosioc topline. Imaju jako visoki stupanj apsorpcije Sunčevog zračenja  što im daje visoki stupanj iskoristivosti. Uglavnom se ugrađuju na kose i ravne krovove a najčešće se ugrađuju zbog svoje prihvatljive cijene.

Vakuumski cijevni kolektori imaju isti princip djelovanja kao i pločasti. Međutim apsorberi su smješteni u pojedinačne, međusobno paralelne staklene cijevi u kojima je vakuum. Na taj način se smanjuje gubitak topline. U sredini svake staklene cijevi nalazi se jedna tanja cijev kroz koju medij (glikol ili voda) teče prema sabirniku, a iz njega prema spremniku potrošne tople vode.

Solarni kolektori rade na način da se zagrijava toplinski medij (glikol ili voda) koju cirkulacijska crpka transportira u spremnik potrošne tople vode. Izmjenjivač topline u obliku spiralne cijevi unutar spremnika zagrijava pitku vodu. Solarna regulacija automatski uključuje cirkulacijsku crpku kada je temperatura medija u solarnim kolektorima veća od temperature pitke vode u spremniku, odnosno isključuje kada je ista ili manja. U periodu kada solarni kolektori ne mogu zagrijati potrošnu toplu vodu dogrijavanje se vrši preko centralnog grijanja.

Solarni sustavi za zagrijavanje tople vode jednog doma u prosjeku štede 50-60 posto godišnje potrebne energije. Na svaki kvadratni metar u Hrvatskoj isijava sunce između 1300-1800 kWh godišnje. To znači uštedu energije od 130 do 180 litara ulja ili plina. Četveročlana obitelj koja ugradi solarni sustav s dva kolektora površine oko 4 m 2 sa spremnikom od 200 litara u cijelu sustav će investirati oko 30.000 Kn. Ovisno o uvjetima i podneblju ugradnje isplativost investicije kreće se od 6-10 godina.

Vijek trajanja uvelike ovisi o kvaliteti kolektora. Ukoliko su kolektori ispravno ugrađeni sa svim predviđenim tehničkim komponentama te redovno održavani vijek trajanja je minimum 20 godina. Periodični pregled rada solarnog sustava preporučeno je obaviti jedan put u godini, najčešće prije ljetnog perioda kada kolektori rade u punom kapacitetu.