Austrijski znanstvenici uspjeli su u laboratoriju uzgojiti sićušni ljudski mozak, veličine zrna graška, koji će moći poslužiti kao alat na kojem će promatrati kako se mozak inače razvija u maternici, ali i poboljšati razumijevanje neuroloških i mentalnih poremećaja. 

Sićušni 'cerebralni organoid', odnosno tkivo koje podsjeća na mozak, sastoji se od slojeva stanica mozga s jasnim dijelovima koji podsjećaju na one kod nerazvijenih, embrionalnih mozgova. Ovakav mozak ima i dijelove korteksa, hipokampusa i mrežnice, a uzgojili su ga od matičnih stanica. 

Znanstvenici navode kako će ovo koristiti biolozima koji će proučavati kako se u mozgu razvijaju stanja poput autizma ili shizofrenije, odnosno kako u ranoj fazi razvoja nastaju neki od poremećaja, piše Guardian. Uz to, koristit će organoide i u razvoju i testiranju lijekova. Sada se za to koriste razne životinje ili izolirane stanice, dok bi ovo omogućilo testiranje u 'ljudskim uvjetima'. 

Znanstvenici u Beču od matičnih stanica su razvijali stanice mozga koje su narasle do veličine 3-4 mm. Glavna autorica studije objavljene u časopisu Nature, Madeline Lancaster, rekla je kako imaju fantastičnu moć samoorganiziranja, ako ih se pravilno hrani. Tkivu koje se razvijalo nedostajao je mali mozak, odnosno dio koji je zadužen za kretanje i održavanje ravnoteže te govor, no to nije iznenadilo znanstvenike, jer se taj dio razvija kasnije, prenosi New Scientist. 

Stanice koje su se razvile bile su funkcionalne, rekao je Jürgen Knoblich, a kako bi pokazali koliko su korisne za proučavanje bolesti, udružili su se sa znanstvenicima iz Edinburgha i uzgojili tkivo koje je simuliralo razvoj mikrocefalije, bolesti gdje mozak naraste na puno manju veličinu od normalne. 

Knoblich kaže kako je cilj tima uzgojiti veće organoide i modeliranje većeg broja bolesti. Trenutno ne mogu uzgajati veće strukture jer hrana i kisik, koji su potrebni za rast, ne mogu doći do središta organoida dok raste. Kako bi stvorili veći mozak trebali bi napraviti i nekakvu opskrbu krvi. No, znanstvenici kažu i da nije vjerojatno da bi mozak mogao narasti i biti tako kompleksan da razvije neke više funkcije. Dodaju da im nije ni bio cilj razvijati dijelove mozga koji bi se mogli zamijeniti, ili čak cijeli mozak.