Međunarodni tim istraživao je slavni potopljeni brod koji leži u Atlantiku na 3800 metara dubine kroz pet ronjenja, a svi koji su zaronili kažu da se stanje nekih dijelova brzo pogoršava.
Neki su dijelovi olupine bili u začuđujuće dobrom stanju, a drugi su rapidno propadali. Najgore je, kaže Parks Stephenson, povjesničar koji proučava Titanic, na bočnoj strani olupine, piše BBC.
- Kapetanove kade, čija je fotografija bila među najdražima za entuzijaste, sada više nema. Čitava paluba s te strane propada, zajedno s kabinama. Titanic se vraća prirodi - poručio je Stephenson te nadodao kako brod napadaju jake oceanske struje, korozija i bakterije koje jedu metal.
Titanic je već više od stoljeća na dnu mora, leži oko 600 km od obale Newfoundlanda u Kanadi. U najvećoj pomorskoj nesreći do 1912. poginulo je više od 1500 ljudi nakon što je brod na svom prvom putovanju od Southamptona do New Yorka naletio na ledeni brijeg.
Nove ekspedicije do Titanica izvodila je ekipa koja je nedavno izvela zaron do dna Marijanske brazde u Pacifiku, a što se tiče zarona do Titanica, tamo su se zaroni odvijali uz pomoć posebne mini-podmornice DSV Limiting Factor, duge 4,6 metara.
- Zaroni su snimljeni za potrebe novog dokumentarca, a znanstvenici su proučavali i neobična stvorenja koja žive na olupini, unatoč surovim uvjetima. Upravo to je ujedno i jedan od faktora ubrzanog propadanja Titanica - izjavila je znanstvenica Clare Fitzsimmons sa sveučilišta Newcastle.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Na olupini se nalaze mikrobi koji proždiru željezo, slabeći njegovu strukturu i stvarajući svojevrsne stalaktite od hrđe, koji vise s olupine i toliko su krhki da se mogu pretvoriti u oblak prašine - dodala je.
Pošto su svi koji su preživjeli havariju već preminuli, stručnjaci smatraju da je vrlo važno poslušati što nam olupina još ima za reći.
- Ona je jedini svjedok katastrofe na Titanicu - rekao je Robert Blyth iz Nacionalnog pomorskog muzeja u Greenwichu.