Korupcija je jedan od razloga zašto mladi odlaze i odgovornost na akademskoj zajednici je ogromna, kazao je jučer za 24sata predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe strategije suzbijanja korupcije Željko Jovanović.
Članovi vijeća okupili su se u ponedjeljak na riječkom Sveučilištu na tematskoj sjednici nazvanoj "Etički izazovi u visokom obrazovanju i znanosti", a Jovanović je iznio vrlo negativne podatke o povjerenju građana u javna tijela i institucije:
- Danas samo osam posto ljudi ima povjerenje u Hrvatski sabor, samo četiri posto ima povjerenje u političke stranke, u pravosuđe i sindikate po 15 posto, u Crkvu 38 posto, a u obrazivni sustav (još uvijek) 51%.
I mladi, istaknuo je, sve manje vjeruju da se napornim radom postižu rezultati. 
-  Tako je i u akademskoj zajednici raširen stav da napredovanje nije pitanje zasluga, već društvene moći i sreće. Akademska zajednica mora osigurati da mladi počnu njegovati osjećaj za vladavinu zasluga - istaknuo nam je neke od glavnih zaključaka sjednice.
A Rijeka nije slučajno izabrana za sjednicu vijeća. Naime, kao prvi grad u Hrvatskoj koji sustavn uvodi građanski odgoj u škole, te kao grad čije je sveučilište prvo uvelo etički kodeks, Rijeka se ističe borbom protiv koruptivnih procesa koji doslovce proždiru ovo društvo.
- Danas su pitanja akademskog integriteta vrhunska tema, jer preko 90% ljudi ne bi prijavilo korupciju i to nas treba alarmirati. Događa se veliki gubitak povjerenja u institucije i to nas treba zabrinuti. Sve to onda potkrepljuje i atmosferu pesimizma. Etika jest važna sama po sebi, ali i kao osnova mjerljive uspješnosti institucije. Veliki dio nečije uspješnosti nije samo kvalitetan znanstveni rad i ekspertize, nego i njegovanje ideje pravednosti, ili bi tako barem trebalo biti - istaknula je u uvodnom izlaganju rektorica riječkog Sveučilišta Snježana Prijić Samaržija.
Akademik  Vlatko Silobrčić, bivši predsjednik Odbora za etiku u visokom obrazovanju i znanosti, istaknuo je kako se sudovi ni danas nisu spremni nositi se ovim pitanjima.
- Rekla bih da razlikujemo dvije razine korupcije. Prva je simptomatska i odnosi se na reguliranje prepisivanja, plagiranja, pitanja autorstva… Druga se odnosi na strukturnu korupciju sustava. Čini se da postoje neke privilegirane skupine i da su ček i neke administrativne procedure podređene njima. Zato nam trebaju neutralne i što objektivnije evaluacije. Također, indikativno je kako najbogatija sveučilišta u svijetu bivaju na rang-listama i ona najbolja. Imamo dakle nekoliko razina ili vrsta etičkih izazova u akademskoj zajednici. S izazovima ćemo se stalno susretati, ali onaj koji otvara ovakve teme ne nanosi štetu instituciji, dapače, zaključila je rektorica.
Gost na sjednici, državni tajnik u Ministarstu znanosti i obrazovanja Tome Antičić, istaknuo je kako je otpor akademske zajednice ogroman prema bilo kakvim promjenama.
- Gori smo po BDP-u i od Bugarske i Rumunjske. U zadnjih 10 godina izgubili smo 15% učenika, a cijele obitelji iseljavaju se iz zemlje - istaknuo je, upoznavši članove vijeća s promjenama u novom Zakonu o znanosti. Kako kaže Željko Jovanović, zakon donosi više etičke standarde u napredovanju i radu, no stvari se moraju brže micati s mrtve točke. 
- I službeno ćemo od Vlade zatražiti da se ispitaju sve diplome u javnim tijelima i državnim službama - istaknuo je Jovanović za 24sata.