To je to što me zanima!

Zemlja ima svoj 'otisak' i može pomoći da nađemo novi dom

Jedinstveni trag koji ima Zemlja mogao bi nam pomoći da bolje shvatimo što treba gledati dok tražimo život na drugim planetima
Vidi originalni članak

Jasni trag kojeg naš atmosfera našeg planeta ostavlja dok prolazi ispred Sunca mogao bi biti od velike pomoći u otkrivanju drugih planeta na koje bi se jednom mogli otisnuti kao ljudska vrsta. 

Naime, svaki put kad neki planet prođe ispred svoje zvijezde, gledano sa Zemlje, čestice u atmosferi tog planeta na različite načine utječu na svjetlost te zvijezde. Na taj način astronomi mogu otkriti i detalje o tim planetima te tražiti plinove poput kisika ili CO2 jer svaki na drugi način reagira sa svjetlom. Isto tako se mogu tražiti i znakovi metana ili drugih organskih spojeva koji mogu nastati samo ako ima života na površini.

NOVE SIMULACIJE Izračunali su da 'druga Zemlja' ima oceane, ali i uvjete za život

Astronomi sa Sveučilišta McGill sada su objavili znanstveni rad u kojem su analizirali podatke koje je u proteklih 15 godina prikupio kanadski satelit SCISAT. Glavna namjena tog satelita bila je da nam pomogne bolje shvatiti gubitak ozonskog sloja i godinama je satelit prikupljao podatke o svjetlosti koja je prolazila kroz našu atmosferu. Evelyn Macdonald i profesor Nicolas Cowan sada su po prvi put te podatke iskoristili kako bi analizirali kako izgleda tranzit Zemlje u infracrvenom spektru. 

Upravo taj jedinstveni trag koji ima Zemlja mogao bi nam pomoći da bolje shvatimo što treba gledati dok tražimo život na drugim planetima. A glavni adut za to trebao bi biti teleskop James Webb koji će naslijediti Hubble, prenosi MIT Technology Review.

Idi na 24sata

Komentari 22

  • vjačo 21.09.2019.

    paradoxx, mi vidimo sve jer smo razvili astronomiju nevidljivog nam dijela elektromagnetskog spektra - tako postoji astronomija gama-zraka koje nam otkrivaju najaktivnije zakutke svemira, primjerice pulsare, kvazare i crne jame (nijedna zvijezda ili obak plina nisu dovojno vrući da isijavaju u tom dijelu em spektra - rendgenska astronomija nam otkriva posve nepoznato nebo, puno veikih sjajnih nakupina pina i neobičnih promjenljivih rendgenskih zvijezda (rendgenske zrake nastaju u objektima toplijim od milijun stupnjeva, a izvori su im ostaci supernova te plin oko pulsara i crnih jama gdje temperature dostiže100 milijuna stupnjeva. - ultraljubičasta astronomija otkriva nam zvijezde toplije od 10 000 stupnjeva celzija koje su najsjajnije na ultraljubičastim duljinama. takvim se zračenjem otkrivaju i objekti skriveni u vrućim, neprozirnim oblacima plina između zvijezda. - infracrvena astronomija nam otkriva sve objekte koji su hadniji od 3 000 stupnjeva jer zrače u tom dijelu em spektra. - radioastronomija nam otkriva mnogo najaktivnijih nebeskih objekata i najeksplozivnijih zbivanja u svemiru (ostatke supernova, magnetske vrtoge oko supermasivnih crnih jama pa čak i zračenje velikog praska stvoreno u trenutku rađana svemira.

  • VesnaBosancic Cica 07.09.2019.

    Gdje ne dodje ljudska noga ni nece bit osudjeno na propast

  • markedjano1 03.09.2019.

    Ljudi su osudjeni na propast i nemogu pobjeci od toga ,nisu nista bolji od dinosaura

Komentiraj...
Vidi sve komentare