Hrvatska je prodajom zaliha zlata izgubila 4 milijarde kuna

Središnje banke diljem svijeta lani su kupile 477,2 tone zlata, što je druga najveća kupljena količina u zadnjem desetljeću. Dok je svjetski trend povećanje zlatnih rezervi, Hrvatska se svojih samo sjeća.

Naime, bivši guverner HNB-a Željko Rohatinski je 2005., kako je prvi pisao Express, prodao naslijeđenih 15,5 tona zlata od bivše SFRJ za 145 milijuna dolara, odnosno za oko 797 milijuna kuna. Te godine Hrvatska je bilježila gospodarski rast od 4,3 posto i pad nezaposlenosti na 308.000 ljudi, kojih je 2002. bilo 390.000. Stručnjaci kažu da se zlato prodaje u vrijeme rata i teškog siromaštva, a HNB ga je prodao u vrijeme u kojem je Hrvatskoj išlo nabolje. Danas bi na njemu zaradili, tvrde analitičari Auro Domusa, najmanje četiri milijarde kuna.

Goran Marić, član Znanstvenog društva ekonomista za HRT, još je prije dvije godine izračunao da bi se vrijednost hrvatskog zlata koje je prodano u bescjenje kretala u milijardama kuna. A odakle smo imali toliko zlata, pojasnio je: “Hrvatskoj je pripalo temeljem sukcesije u dva dijela monetarno zlato, čistoće 99,99% - 1955 kg od ukupnih 8,5 tona koje su bile u Beogradu i 13,5 tona od ukupnih 46 tona deponiranih u Baselu. Prema kriteriju koji je utvrdio MMF, Hrvatskoj je pripadalo 28,49 od te imovine. To je činilo 15,5 tona.”

A što bi nam to danas značilo, pojašnjava direktor Auro Domusa Loris Dessardo.

- Ne samo da bi Hrvatska s lakoćom apsorbirala trošak zamrzavanja tečaja švicarca, koji se procjenjuje na 400 milijuna kuna, nego bi imala znatno lakšu poziciju kod odlučivanja o eventualnoj konverziji kredita iz švicarskih franaka u kune - rekao je.