Kraj igre: Počinje konverzija franka, jesu li banke spremne?

Konverzija kredita iz švicarskih franaka u euro danas kreće u realizaciju. No banke, čini se, tek sad počinju pripreme iako imaju rok do 15. studenog da dužnicima u švicarcima dostave nove izračune. Ipak, koliko su složno najavljivale tužbu te se javno inatile s ministrom financija Borisom Lalovcem, toliko su danas složne da će poštivati novi zakon. Dužnici u švicarcima i dalje su nepovjerljivi pa sami nazivaju banke da provjere u kojoj su fazi.

- Zvao sam Splitsku banku, u kojoj imam kredit od 2008. Prva rata mi je bila 2800 kuna, s najvišim tečajem skočila je na 4800 kuna, a danas plaćam oko 3400 kn mjesečno. Nauživao sam se strahova kao i svi dužnici, pa iako zakon danas stupa na snagu, zvao sam banku da mi kažu kad će mi poslati nove izračune. Otkantali su me brzo i kratko rekavši mi kroz smijeh da nemaju naputaka što im je činiti. Muka mi je - kaže jedan od dužnika. 

Upravo je Splitska banka Societe Generale jedina koja, izgleda, ne zna kako provesti novi zakon.

- S obzirom na složenost zakonskog rješenja, ali i njegovu nedorečenost, ne možemo u ovom trenutku reći kad ćemo završiti s procesom prilagodbe - kažu u Splitskoj banci.

Nisu pojasnili što im je nedorečeno, no banke su prije isticale kako ne razumiju hoće li morati potpisivati nove ugovore s klijentima ili anekse ugovora te što će biti s jamcima, hoće li i njih ponovno morati pozivati na potpisivanje ugovora...

- U zakonu sve detaljno piše i nema dvojbi. Na njemu su radili revizori koji rade reviziju banaka i pojednostavili su ga maksimalno. Niti dužnici u švicarcima niti njihovi jamci ne smiju imati nikakvih komplikacija. Jasno je napisano da banke moraju na kućnu adresu im dostaviti nove izračune bez ikakvih dodatnih troškova. Oni koji govore da je zakon nedorečen ili ga nisu dobro pročitali ili se vade ako bi našli rupe u zakonu i pokušali naplatiti nešto oko konverzije jer ne znam koje bi treće objašnjenje bilo da im nije jasno nešto što je detaljno opisano - oštar je naš izvor iz Vlade, dobro upućen u slučaj švicarskog franka. 

Ostalim bankama je sve jasno, no na upit koliko su kredita i na koji način do sada obradili, a ako nisu, kada dužnici mogu očekivati nove izračune i kako će ih o tome obavijestiti, šturo odgovaraju:

- U tijeku su pripreme za provedbu zakona - napisali su nam u Privrednoj banci Zagreb. U Zagrebačkoj banci kažu da će “klijenti sve informacije o mogućnostima konverzije dobiti na vrijeme”. Raiffeisen banka piše da će poštovati “ zakone te postupati sukladno izmjenama i dopunama u zakonski određenom roku.” Jednako kratki su i u OTP-u. Hypo Alpe-Adria-Bank piše da “poštuje pozitivne zakone i propise RH, posluje u skladu s njima te će tako nastaviti i ubuduće, držeći se svih zadanih rokova”. Erste banka je jedina pojasnila kako će maksimalno prilagoditi svoje poslovanje i posebno se posvetiti komunikaciji s klijentima. Svih 10.000 dužnika pismeno će obavijestiti do 15. studenog.

Dužnici u švicarcima s nestrpljenjem čekaju da banke na internetskim stranicama objave konverzijske kalkulatore kako bi informativno pogledali koliko su pretplatili i kolike će im rate biti nakon konverzije. Zakon ih na to obvezuje, no ni jedna ga još nema. 

Zbog toga najpopularnijem hrvatskom matematičaru Toniju Milunu ne prestaje zvoniti telefon.

- Puno mi se ljudi javljalo da im preračunam koliki bi im trebali biti anuiteti nakon konverzije, ali svaka banka je imala drugačije kretanje kamatnih stopa i to su komplicirani izračuni za koje treba jako puno vremena. Svima sam uglavnom pojasnio da će im rata po novome biti u iznosu između one prve i ove zadnje rate - kaže Milun.

- Javljali su mi se i dužnici koji dvoje oko konverzije te se nadaju da će doći do pada švicarca. Ja ne želim niti mogu ikome išta preporučiti, ali mogu reći kako ću ja postupiti. Sigurno ću pristati na konverziju u eure jer se vodim logikom najmanjeg mogućeg rizika. Oni koji misle da mogu bolje procijeniti kretanje švicarskog franka, neka razmisle i odluče po svojoj savjesti. Pokazalo se da je to teško predvidivo jer su se i same banke poskliznule - kaže Milun koji je 2006. dignuo kredit u švicarcima za stan na rubu Zagreba, i to najjeftiniji koji je mogao naći. Prva rata bila mu je 2500 kuna, a do danas je ona skočila na 3500 kuna. Nakon konverzije Milun kaže da će mu rate biti oko 3000 kuna.

Upravo kako i Milun kaže, dužnici imaju mogućnost i da ne prihvate izračun konverzije kredita. Za takve će se otplata nastaviti po važećim ugovornim uvjetima i zakonskim propisima. Konkretno, takvi mogu računati na “zamrznuti tečaj” švicarskog franka do kraja godine, a nakon toga rata će rasti ili padati u skladu s tečajem švicarca.

Nakon što banke do 15. studenog svim dužnicima dostave nagodbe, oni će ih, ako se s njima slože, morati vratiti potpisane preporučenom pošiljkom s povratnicom. Za to će imati rok od 30 dana od dana primitka novog izračuna. Međutim, ako potpišu nagodbu, a poslije ustanove da je banka krivo preračunala, sami će morati plaćati vještake, doznajemo u Ministarstvu financija.

Posljedica konverzije je rast tečaja kune u odnosu na euro od 0,3 posto. HNB se na to pripremio pa su spremni koristiti devizne rezerve kako bi tečaj kontrolirali. U svrhu stabilizacije sustava potrošit će od 800 milijuna do milijarde eura.

Odnosi na relaciji Vlada - HNB i dalje su napeti. Express je ekskluzivno pisao kako se donosio najiščekivaniji zakon ove godine. Prema Expressovim izvorima, zakonu su prethodila dva velika sastanka i jedan ručak premijera Milanovića, ministra Lalovca, ministra Grčića i guvernera Vujčića. Bilo je burno. Lalovac je grmio na Vujčića zbog njegovih predomišljanja, Grčić ih je smirivao, no rezultat je bio da su na kraju donijeli jednoglasnu odluku koju danas moraju provesti banke. Iako su banke reagirale tako što su prijetile tužbom, ministar Lalovac je na to bio spreman. Poručio im je da im nije najpametnije prijetiti državi u kojoj rade. Istodobno je već u ladici imao pripremljen porez na kreditnu aktivu banaka. Izračunao je da s porezom od jedan posto na dobit od 400 milijardi kuna, koliko su banke imale u lanjskoj godini, jednim potezom može riješiti problem švicarca mimo volje banaka. Ipak, to bi za banke značilo da odjednom moraju državi iskeširati četiri milijarde kuna. Ovom konverzijom taj teret će se rasporediti, a ministar Lalovac im je ujedno omogućio da im se preko poreznih olakšica anulira gubitak.

Udruga Franak već je istaknula da je zadovoljna zakonom, no ne prepuštaju stvar slučaju. Zbog toga su tražili da im se prije provedbe dostave “podaci o kretanjima kamatnih stopa po tim kreditima za sve banke koje će provoditi ovaj zakon”.

Traže ispis za svaki mjesec svake godine i za svaku banku pojedinačno kako bi mogli kontrolirati izračune.

Osveta zbog franka? Država se nije uspjela zadužiti 

Lalovac je htio državu kratkoročno zadužiti za 400 milijuna kuna i pet milijuna eura, no pokušaj mu je propao. Naime, banke i drugi ulagači nisu pokazali interes za kratkoročne državne papire. Ovo je, smatraju neki analitičari, izravna posljedica Vladina rješenja za franak. Smatraju da je financijski sustav trenutno suočen s  manjkom likvidnosti zbog konverzije kredita u švicarcima.

EU će se o hrvatskom rješenju očitovati 6. listopada 

Europska komisija još proučava hrvatski zakon o konverziji kredita u švicarskim francima. Svoj stav o zakonu iznijet će ministrima financija zemalja članica 6. listopada, na sastanku u Luksemburgu.