Novi gastarbajteri: Sve više građevinara odlazi u Njemačku

Jave nam se ljudi bez iskustva i samo žele ispuniti obvezu prema burzi rada. Teško je naći kvalificiranog radnika. Unatoč 292.300 nezaposlenih, priča to Boris Žitnik, vlasnik male građevinske tvrtke Graditeljstvo Žitnik iz Zagreba. Nakon velikog pada građevinskog sektora očekivala bi se suprotna slika - da je tržište prepuno radnika u građevinarstvu.

- Nekad smo imali do 12 zaposlenih, a sada nam povremeno za adaptacije kuća treba kvalificirana radna snaga. Oglasimo slobodna radna mjesta, ali nam se ponekad javi netko ili često nitko - kaže Žitnik. Prema njegovu iskustvu, većina onih stručnijih otišla je raditi u inozemstvo. Čak su i neki njegovi bivši radnici sada razasuti po zemljama EU, uglavnom Njemačkoj. Službena statistika ne govori tako jer je građevinara s iskustvom 26.300. Ali jučer su na burzi tvrtke tražile više od 200 osnovnih građevnih zanimanja.

- To je ta razlika između stvarnog života i statističkih brojki. Nema baš previše ni onih priučeno kvalificiranih koji su voljni raditi - govori Zdenko Karakaš, direktor Udruge poslodavaca u graditeljstvu. On potvrđuje da je tvrtkama izuzetno teško naći kvalificiranog radnika voljnog raditi u Hrvatskoj. Radi se ponajprije o zidarima, armiračima, tesarima i betoniračima. Dok je prosječna plaća u građevinarstvu oko 4500 kuna, oni mogu zaraditi i do 6000 kuna. Ali i to je malo za one koji uspiju u Njemačkoj zaraditi puno više i onda se nakon dva-tri mjeseca vrate u Hrvatsku. Karakaš napominje i da je u krizi koja je odnijela oko 30.000 radnih mjesta u građevinarstvu, procvao rad na crno. Uz to, mnogo je obrta koji su propali i samo prešli u sivu zonu.

- Zato baš i nije bilo često prosvjeda građevinskih radnika. Oni su fleksibilni i snađu se. Ili odu u inozemstvo ili rade kod nas na crno - objašnjava Karakaš.

Poseban problem je što, za razliku od brojnih nepotrebnih struka, mladi ne upisuju škole za građevinska zanimanja. Umjesto 2500, školujemo ih tek 300 godišnje.