Obavijesti

News

Komentari 49

Pravda za štediše Ljubljanske banke: Kako do svog novca?

Pravda za štediše Ljubljanske banke: Kako do svog novca?
6

Nakon 25 godina napokon je stigla pravda za 136 tisuća hrvatskih štediša Ljubljanske banke. Donosimo detaljan vodič što trebaju učiniti da dobiju svoj novac

VIDEO

Josip Ćulum u ponedjeljak je drhtavom rukom držao knjižicu Ljubljanske banke. U njoj je još bio promotivni letak iz vremena kad je počeo štedjeti. Kamata na oročenje dvije godine 10 posto. Na godinu dana čak devet posto. Te kamate su i pet puta veće nego što ih imaju danas štediše u Hrvatskoj. Ali taj svoj novac nije vidio već više od 30 godina. 

- Počeo sam štedjeti još 70-ih godina. Trebao mi je taj novac puno puta. Radio sam u Frankfurtu - kaže Ćulum (65), koji je došao iz Virovitice u Zagreb. Uplašio se da mu istječe rok i preplašio se redova. Ćulum se obradovao kad je saznao da će imati rok još dvije godine za podnošenje zahtjeva. Ali ga je neugodno iznenadila kamata od tek 1,79 posto. 

- Kako? Nepošteni su, evo vidite što sam ja potpisao - ne vjeruje Josip.

Nažalost, iako će on zajedno s još 136.000 štediša u Hrvatskoj dobiti svoj novac, on će biti manji nego što su se nadali. “Pitao bih ih ja da mi daju kredit po toj kamati”, dobacuje drugi štediša razočaran kamatom. Iako nije potpuno pravedno što se tiče iznosa, Slovenija je bila primorana izdvojiti oko 385 milijuna eura i isplatiti novac štedišama. A to je godinama odbijala. Sav novac iz Ljubljanske banke je početkom 90-ih prebacila u Novu Ljubljansku banku. Ostavili su štediše na suhom. I odbijali dati novac dok se pitanje ne riješi sukcesijom imovine bivše Jugoslavije. Tu nepravdu je prekinuo Europski sud za ljudska prava prošle godine presudom štedišama iz Bosne i Hercegovine. Ali Slovenija je ipak u Europskoj uniji izborila da plati niske kamate. Novac štedišama nije bio nikad bliži, a mi donosimo detaljan vodič što sve trebaju uraditi kako bi taj novac konačno i bio na njihovim računima.

Gdje, kako i do kada moram podnijeti zahtjev da bi mi bila isplaćena štednja Ljubljanske banke?

Zahtjev se podnosi Fondu Republike Slovenije za sukcesiju, javnom fondu. Adresa je Glinška 3, 1000 Ljubljana. Oni su ti koje je Slovenija ovlastila za isplatu i oni vode cijeli postupak. Dodatne informacije mogu se dobiti na njihov telefon: 00386-1-369-6969. U Zagrebu još radi podružnica Ljubljanske banke na adresi Savska cesta 41, a njihov broj telefona je 00385-1-6176-995. Podružnica u Zagrebu je isključivo savjetodavna te kod njih možete provjeriti postoji li štednja ako nemate nikakve dokumente, a znate da postoji štednja. Službenice su obećale u Zagrebu pomoći u ispunjavanju zahtjeva, ali one će samo dati upute, a ne i ispuniti ga. Zahtjev za povrat štednje, kao i detaljnu uputu kako ga ispuniti možete skinuti sa stranica Fonda, www.srsn.si. Rok za podnošenje zahtjeva je počeo jučer, a traje sve do posljednjeg dana 2017. Zahtjev se podnosi poštom ili se donosi osobno na adresu Fonda. Kako je riječ o važnim dokumentima, ako se šalje poštom, mudro je poslati preporučeno i s povratnicom.

Moram li imati odvjetnika kako bih ispunio zahtjev ili to mogu sam te na što trebam obratiti pozornost?

Nije nužno imati odvjetnika ili opunomoćenika kako biste ispunili zahtjev. Ako želite biti sigurni, možete ga angažirati. Posebno treba paziti da, ako zahtjev šaljete poštom, vaš potpis mora biti ovjeren kod javnog bilježnika ili u konzularnom predstavništvu Slovenije. Odvjetnik mora imati posebnu punomoć, i potpisanu i ovjerenu. Također, odvjetnik može pomoći u slučaju da niste zadovoljni izračunima kamata koje ćete dobiti te krenete u upravni spor. Važno je priložiti zahtjevu i broj deviznog računa za isplatu. Ako ga nemate, morate otvoriti devizni račun, a banka svojim pečatom mora potvrditi da je otvoren kod njih. Fotokopije knjižica i osobnih dokumenata kojima dokazujete identitet nije potrebno ovjeravati, stoji u uputama Fonda.

Zahtjev možete čak i sami napisati, ali u Fondu savjetuju da ispunite već pripremljeni obrazac kako ne biste nešto zaboravili i kako bi obrada išla što brže.

Što ako nemam knjižicu Ljubljanske banke? Što ako nemam ni jedan dokument koji dokazuje štednju?

Tko nema knjižicu, može priložiti neki drugi dokument koji dokazuje postojanje ili visinu potraživanja: potvrda banke o postojanju depozita, odluku o nasljedstvu i slično, odgovorili su nam iz Fonda. Također, u uputama se navodi da je moguće priložiti i ugovor o depozitu ili druge dokumente. Isto vrijedi i ako je knjižica nedostupna. Kontradiktorno je da su nam iz Fonda odgovorili da se ti dokumenti prilažu u podružnicu u kojoj je bila štednja (Zagreb ili Sarajevo) iako u uputama piše da se i ti dokumenti šalju u Fond u Sloveniju. Ako nema baš nikakvih dokumenata koji dokazuju štednju, štediša ili nasljednik trebao bi otići u podružnicu u Zagreb ili Sarajevo s imenom štediše, provjeriti je li upisan i uzeti potvrdu, koju onda šalje Fondu.

Knjižica mi je kod nedostupnog Božidara Vukasovića, kojem sam dao punomoć da me zastupa.

Punomoć koju ste dali više ne vrijedi za postupak povrata štednje koji traje do 2017. Vukasović je sve knjižice prenio na odvjetnički ured Jadek i Pensa u Ljubljani. Oni su već poslali pisma štedišama u kojima ih traže da potpišu novu punomoć da ih zastupaju u postupku povrata štednje. Njihova provizija je 10 posto od isplaćenoga te uključuje i ranije zastupanje Vukasovića. Bez nove punomoći ne mogu vas zastupati i nemaju pravo raspolagati vašim knjižicama. Ako izaberete da vas zastupaju, onda pošaljite punomoć. Ako niste dobili pismo, kontaktirajte ih i tražite da vam pošalju dokumente. Ako ne želite da vas zastupaju, zatražite svoje knjižice nazad. Adresa i telefon odvjetničkog ureda Jadek i Pensa je: Tavčarjeva 6, 1000 Ljubljana, Slovenija. Telefon: 00386-1-234-25-20. Knjižice biste trebali dobiti nazad bez plaćanja posebnih naknada, samo poštarine. U hrvatskoj podružnici Ljubljanske banke imaju i drugačiji savjet: pošaljite potpisani zahtjev da raskidate punomoć na adresu Božidara Vukasovića u Trstu. Obvezno s povratnicom, ako nitko ne preuzme raskid punomoći, samo to priložite uz dokumente koje šaljete Fondu.

Nasljednik sam jer su mi roditelji ili netko drugi od obitelji ili rodbine bili štediše, ali su preminuli?

Nasljednici imaju potpuno jednaka prava kao i izvorni štediše i tu nema nikakve razlike. Trebaju dobiti novac koji je ostao u banci. Nema ni ograničenja za nasljeđivanje, primjerice, ako je majka imala štednju, naslijedio ju je sin, ali je i on preminuo te je štednja prenesena na unuka itd. Važno je priložiti zahtjevu rješenje o nasljeđivanju u kojem jasno piše tko je nasljednik, odnosno cijeli lanac nasljeđivanja majka-sin-unuk i tako dalje. Nije važno je li nasljednik rodbina, mora samo imati dokument da on polaže pravo na štednju. Oni koji su stekli štednju ugovorom o darivanju, ugovorom o doživotnom izdržavanju, cesijom ili kupnjom knjižice nisu nasljednici. Oni su morali do 30. studenoga doći u podružnicu banke i prijaviti da polažu pravo na štedišin novac. Nasljednik podnosi zahtjev Fondu i on mora ispuniti sve kao i izvorni štediša.

U ostavinskoj raspravi uopće nije bilo štednje u Ljubljanskoj banci jer nismo vjerovali da će ikad biti isplaćena.

Za takve slučajeve u podružnici u Zagrebu su savjetovali da se s knjižicom ili nekim drugim vjerodostojnim dokumentima otiđe javnom bilježniku koji je proveo raspravu. Štednja se prijavljuje kao imovina koja u trenutku ostavinske rasprave nije bila poznata, nego je naknadno otkrivena. Nasljednici se moraju dogovoriti kome pripada i tko će je naslijediti, jednako kao da je otkriveno da preminuli ima neko zemljište za koje u trenutku rasprave niste znali. Postoje i slučajevi u kojima ostavinska rasprava još nije provedena. Rok od dvije godine bi trebao biti dostatan da se ona provede i nakon toga podnese zahtjev za povrat štednje. Ako ostavinska rasprava traje i postoje sporovi, najbolje se savjetovati se s odvjetnikom. Za povrat štednje trebali biste imati dokument koji dokazuje da ste nasljednik.

Hoću li opet čekati godinama nakon zahtjeva za povrat jer je Slovenija dosad učinila sve da otegne proces?

Ovaj put ne bi trebalo biti tako. Postoji propisani rok od tri mjeseca u kojem vam trebaju poslati izračun koliko biste novca trebali dobiti. Ako na to pristanete, novac bi vrlo brzo trebao biti na deviznom računu čiji broj ste poslali. Ako u roku od 30 dana ne uložite prigovor na izračun koji su vam poslali, rješenje o isplati postaje pravomoćno i novac se isplaćuje. Dakle, od podnošenja zahtjeva do isplate trebalo bi proći nešto više od četiri mjeseca. Iz Slovenije su poručili da su angažirali 30 ljudi koji će raditi samo na isplati štednje. Ovi rokovi teku samo ako je sva dokumentacija uredna i ne treba je nadopunjavati. Ako je treba nadopuniti, rok teče od datuma nadopunjenja.

Ako sam nešto pogrešno ispunio, nisam poslao dokument koji traže ili sam nešto propustio, gubim li pravo na povrat?

Iz Fonda za nasljedstvo odgovaraju da to nije razlog da izgubite pravo na povrat. Pravo gubite samo ako ne podnesete zahtjev do kraja 2017. godine. Ako je nešto pogrešno ispunjeno ili nedostaje dokument, u Fondu kažu kako će tada kontaktirati štedišu i zatražiti da dostavi potrebno. Ako se u međuvremenu, od dana podnošenja zahtjeva pa do isplate, nešto promijeni, primjerice adresa ili možda smrt štediše, potrebno je odmah obavijestiti Fond o svim izmjenama. Podnositelj zahtjeva se na to obvezuje svojim potpisom u zahtjevu.

Ima li razlike između toga ako sam štediša Ljubljanske banke kod podružnice u Zagrebu ili u Sarajevu?

Nažalost, ima. Štediše iz Hrvatske su zasad u povoljnijem položaju iako u tome nije presudno državljanstvo, odgovaraju iz Fonda za nasljedstvo. Oni kažu da je Zakon odredio da se izvršenje presude Europskog suda za ljudska prava za štediše u Sarajevu odgodi dok se iz Glavne podružnice u Sarajevu ne dobiju podaci koji se odnose na neisplaćene depozite Glavne podružnice Sarajevo. Kad su nam prošli tjedan odgovarali na naša pitanja, rekli su da još nisu dobili te podatke, a čim ih dobiju, objavit će to na svojoj stranici www.srsn.si. Za štediše iz Hrvatske podaci su poslani i dostupni pa tu ne bi trebalo biti nikakvih odgoda. U Fondu ipak napominju da mogu odlučiti o zahtjevima korisnika kojima su potraživanja neisplaćene štednje priznata pravomoćnom presudom suda opće nadležnosti u Sloveniji ili međunarodnog suda zaduženog za Sloveniju.

Više nas je u obitelji štedjelo, a i naslijedili smo štednju. Može li jedna osoba podnijeti zahtjev za obitelj?

Jedna osoba može podnijeti jedan zahtjev ako je na svoje ime imala više otvorenih knjižica ili ako je naslijedila više knjižica i pripada joj štednja. Primjerice, kći je naslijedila štednju od preminulih i oca i majke.

Međutim, jedna osoba ne može podnijeti zahtjev za nekoga drugoga. Čak ih nije preporučeno staviti u istu kovertu. Svaki zahtjev, pa bio i u obitelji, podnosi se odvojeno. Ako su štediša majka, dva sina i kći, svi oni trebaju podnijeti odvojene zahtjeve te imati odvojene devizne račune na svoje ime, na koje će novac biti isplaćen. U Fondu odgovaraju da članovi obitelji mogu ovlastiti jednog povjerenika da podnese zahtjeve za njih. Punomoć moraju ovjeriti. Ali opet, i u tom slučaju, zahtjevi se moraju podnijeti odvojeno. “Međutim, Fond će u tom slučaju komunicirati samo s povjerenikom”, odgovorili su nam.

Koji je tečaj promjene njemačke marke u euro i kolike su kamate koje ću dobiti na svoju štednju?

Tečaj je onaj koji se primjenjivao 1. siječnja 1999. godine. Približno, dvije marke za jedan euro. Primjerice, tisuća maraka štednje pretvara se u 511 eura. Za štednju do 1. siječnja 1992. godine vrijedi ugovorena kamata koju je štediša imao (one su bile visoke, čak i 10 posto godišnje). Međutim, za 1992. godinu vrijedi kamata od šest posto. Od početka 1993. godine pa sve do kraja 2015. godine vrijedi tek kamata od 1,79 posto godišnje iako su realne kamate na štednju bile znatno više. Dakle, za sve godine prije 1992. godine treba obračunati ugovorenu kamatu, a onda za taj zbroj koji je na knjižici treba dodavati kasnije kamate. Obračunavaju se linearno, poručili su iz Slovenije, jer je tako regulirano zakonom koji je prihvatila i Europska unija te tu neće biti nikakvih zakonskih promjena.

Zašto su kamate tako male kad sam ugovorio više?

Jer se Slovenija uspjela dogovoriti sa štedišama iz BiH koji su dobili spor pred Europskim sudom za ljudska prava za takvu kamatu. Kako je njihova presuda obvezala Sloveniju da isplati novac i svima ostalima, tako se primjenjuje i ista kamata. Slovenske štediše su imale višu kamatu, a njima je novac još davno isplaćen. Nije prošla ideja Odbora ministara Europskog vijeća da kamata bude viša. Točnije, odvjetničko društvo Jadek i Pensa tražili su kamatu za svaku godinu 3,71 ili pet posto linearno, bez ukamaćivanja. U pismu koje je poslao štedišama, Božidar Vukasović navodi da pitanje kamata još nije gotovo jer postoji još tisuću tužbi pred Europskim sudom za ljudska prava koje nisu povučene upravo zbog kamata. “Mi ostajemo na našem prijedlogu, pa ćemo i dalje tražiti mogućnost za realizaciju istog”, tvrdi Božidar Vukasović.

Koliko bih novca s kamatama trebao dobiti nazad?

Naš poznati profesor matematike Toni Milun napravio je izračun samo za 24sata. Naravno, on je okviran i vrijedi samo za iznos koji je od 1. siječnja 1992. bio na računu. Koliko je godina i s kojom kamatom štediša dobio ranije, zavisi od toga što je potpisao i kada. Dakle, novac na računu od početka 1992. godine treba uvećati za 47,17 posto. Ako ste na taj datum imali 511 eura (1000 DEM), trebali biste dobiti 752 eura. Ako ste imali 1022 eura (2000 DEM), onda je to 1504 eura za isplatu. Na 10.225 eura (20.000 DEM), trebali biste dobiti 15.049 eura. Na 51.129 eura (100.000 DEM) iznos za isplatu je 75.246 eura. Izračun je okviran. Najviše novca će se dobiti na kamate prije 1992. godine, a zbog različitih ugovora ne mogu se točno izračunati, kaže Milun.

Premalo mi je novca, moram li na to pristati?

Činjenica je da su kamate prilično niske za razdoblje od 1993. godine do danas. Mnogi štediše će biti nezadovoljni kad dobiju informativne izračune na kućne adrese. I onda će se naći pred teškom odlukom. Ne moraju ih prihvatiti, odnosno mogu uložiti prigovore. Tada im slijedi nova, neizvjesna, a vjerojatno i skupa sudska bitka. S druge strane, dobit će nakon 25 godina svoj novac ako prihvate. Svatko treba samostalno odlučiti. Svakako da se onima koji su imali male iznose štednje ne isplati upuštati u neizvjesnu sudsku bitku u kojoj će morati plaćati odvjetnike, a ako izgube i troškove suda. Oni s većim iznosima kojima novac nije hitno potreban mogu krenuti u novu bitku za pravdu. Sporovi pred Europskim sudom za ljudska prava zbog kamata traju, no pitanje je kako će se on postaviti nakon što je već odlučio.

Imao sam knjižicu otvorenu i u BiH i u Hrvatskoj.

Ako je štediša imao više knjižica u glavnoj podružnici jedne banke, Zagrebu ili Sarajevu, onda može podnijeti samo jedan zahtjev. Međutim, ako je imao knjižice i u Sarajevu i u Zagrebu, mora podnijeti odvojene zahtjeve za štednju. Kako smo već ranije opisali, one iz Zagreba će biti brže obrađene jer su dostavljeni podaci, dok se iz Sarajeva još čekaju.

Što ako sam dizao novac i nakon 31. prosinca 1991.?

Svaka isplata mora biti zabilježena i morat ćete je upisati u zahtjevu za povrat štednje. Za novac koji je isplaćen bit će umanjen iznos štednje, a to je i logično i normalno. 

Zašto mi je uopće potreban novi devizni račun?

Iz Fonda za nasljedstvo kažu da je Zakon propisao da isplata ide samo i isključivo u eurima. Zato treba imati račun koji može primiti tu valutu.

U slučaju da štediša nema otvoren devizni račun koji može primiti eure, u trenutku isplate mogu nastati dodatni troškovi zbog konverzije valuta, a osim toga, potencijalno postoji i rizik da banka odbije uplatu, čime bi nastali dodatni troškovi, a uplata bi kasnila, kažu u Fondu.

Podružnica nije htjela evidentirati prijenos štednje.

Oni koji su stekli štednju putem ugovora o darovanju, doživotnom uzdržavanju i sl. imali su rok do 30. studenoga da prijave prijenos s originalnog štediše na sebe. U Fondu ističu kako se mora, u slučaju da podružnice u Zagrebu ili Sarajevu nisu željele evidentirati prijenos, dostaviti dokaz da je pokušan prijenos.

- Dakle, ako stjecatelj tražbine ne uspije pravodobno evidentirati prijenos tražbine zbog razloga za koje je odgovorna podružnica, Fond će u verifikacijskom postupku evidentiranje smatrati pravodobnim, i to na temelju dokaza o pokušaju evidentiranja, odnosno dokaza o odbijanju evidentiranja od strane podružnica - stoji među uputama za štediše Ljubljanske banke.

Mogu li zahtjeve podnijeti e-mailom?

Fond je rigorozan što se tiče provjera identiteta onih kojima trebaju biti isplaćeni novci. Zato se zahtjev ne može podnijeti e-mailom. Čak i ako se podnosi zahtjev poštom, štediša ili nasljednik mora ovjeriti svoje potpise i mora prijaviti svaku promjenu podataka. Kad se zahtjev podnosi osobno na adresi Fonda, onda ovjere potpisa nisu potrebne. Računi u banci moraju biti ovjereni. Iako su dodatno s time zakomplicirali stvar, nakon ratnog vihora i preminulih štediša, Fond nikako ne želi riskirati tužbe da je novac isplaćen pogrešnim ljudima.

Koliko će me cijela procedura stajati?

Teško je izračunati jer ovisi o načinu na koji će zahtjev biti podnesen. Oni koji imaju knjižice kod odvjetničkog ureda Jadek i Pensa možda će morati u Sloveniju po njih ili platiti poštarinu. Ovjeravanje potpisa stoji 70 kuna, a dobro je da Slovenija nije propisala da treba ovjeriti i fotokopije knjižica te osobnih dokumenata. Naplaćuje se i otvaranje deviznog računa, a najčešće je to iznos od 50-ak kuna za vođenje. Oni koji daju punomoć za zastupanje imat će i troškove odvjetnika.





Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 49
VIDEO

Hrvatima otkrila strašnu istinu o Černobilu, htjeli su je uhititi
FELJTON: ČERNOBILSKE TAJNE

Hrvatima otkrila strašnu istinu o Černobilu, htjeli su je uhititi

PRVI DIO Zagrebački Radio 101 prvi je u Jugoslaviji objavio informaciju o nuklearnoj katastrofi u Černobilu. Znanstvenica Alica Bauman danima je na televiziji obavještavala javnost o posljedicama

'Ovo je most smrti, svi koji su stajali tu jako brzo su umrli...'
FELJTON: ČERNOBIL, 2. DIO

'Ovo je most smrti, svi koji su stajali tu jako brzo su umrli...'

Hrvatski znanstvenik Zdenko Franić posjetio je Černobil i stajao na mjestu s kojeg su stanovnici Pripjata promatrali plamen nakon eksplozije u nuklearnoj elektrani. Svi ti ljudi s mosta završili su u agoniji...
Plenković opleo: 'Milanović i korumpirani SDP vabe DP'
NAKON SJEDNICE VLADE

Plenković opleo: 'Milanović i korumpirani SDP vabe DP'

Šef HDZ-a i tehnički premijer Andrej Plenković drži presicu nakon sjednice vlade. Istaknuo je da je HDZ-ova borba protiv korupcije snažna.