Obrana želi osuđenu madam kao Sanaderovu svjedokinju

U nastavku suđenja Ivi Sanaderu u slučajevima Hypo i Ina-Mol na zagrebačkom Županijskom sudu od 9,30 sati svjedočio je posljednji svjedok, mađarski član Uprave Ine Pal Zoltan Kara. 

Na početku je rekao kako u Ini radi od 2001. kao pravni savjetnik. Član Uprave Ine je od 2011. godine. 

- Ta priča počela je 2004., ali treba naglasiti da je hrvatska Vlada i dalje zadržala pravo veta. Koliko ja znam, postoji zakon po kojem Hrvatska ne smije imati udio u Ini veći od 25 posto do ulaska u EU - rekao je Kara, na što ga je Turudić upitao: - Kakav zakon? Što bi se dogodilo da ima veći udio? 

- Ne znam, mislim da postoji takav zakon. Hrvatska Vlada je u ugovoru s MOL-om dogovorila da ima pravo prvokupa ako bi željeli ponovno otkupiti dionice MOL-a - rekao je. 

- Jeste li pozvali gospodina da tumači zakon ili govori o međusobnim odnosima u Ini? - upitao je sudac Turudić Sanaderovu odvjetnicu, na što je ona rekla kako to nije ni pitala već od svjedoka želi da objasni odnose uprave. 

- Pitajte o internim odnosima, to ste predložili. Nemam se namjeru s vama prepirati. Pitajte ono sto ste predložili - rekao joj je Turudić.

- Ovaj uvod koji sam dao je bitan jer govori o tome kako se radi u upravi Ine. Što se tiče optužbi  hrvatske strane, smatram ih neutemeljenim jer nisu zatražili nikakve promjene u upravljanju Ine - dodao je Kara. 

'Bilo je slučajeva kada je predsjednik odlučio u korist hrvatskih članova Uprave'

Odvjetnica Sloković ga je pitala da objasni što je lodo i zašto je taj akt napravljen, na što je rekao kako akt govori o odlukama koje može donositi Uprava. Dodao je da je dogovoreno da Uprava odlučuje o 70 posto. Kara je rekao kako, uspoređujući Mol s Inom, uprava Mola je zadužena za 40 posto poslova. Odvjetnica Sloković pitala je ima li predsjednik Uprave više ovlasti od ostalih članova. Kara je odgovorio kako, koliko zna, prema lodou predsjednik uprave nema dodatne ovlasti. Dodao je kako postoji poslovnik po kojem predsjednik ima neke ovlasti, npr. saziva i vodi sjednice, i u slučaju izjednačenih glasova predsjednik daje konačnu odluku. Sloković je pitala zašto je bilo nužno da se uvede taj odlučujući glas.

- Na neki način treba razriješiti situaciju u slučaju istog broja različitih glasova - rekao je Kara i objasnio kako je do takve situacije u posljednjih godinu i pol došlo manje od pet puta. 

- Želim naglasiti da je bilo slučajeva kad je predsjednik Uprave odlučio u korist hrvatskih članova Uprave - istaknuo je svjedok. Dodao je kako je bila jedna situacija u kojima su hrvatski članovi Uprave glasovali različito dok mađarski članovi nisu glasovali različito. 

- Zašto Uprava ne donosi odluke o nabavi sirove nafte, odnosno o Mol tradeu? - pitala je odvjetnica Sloković.

- Do 2010. Ina nije ni imala novca da se nabavi sirova nafta, pa je dogovoreno da će Mol preko Mol tradea kupovati naftu, a Ina mu je plaćala sa zakašnjenjem od 60 dana. Kad se situacija u Ini smirila. 2010. sklopljen je ugovor između Ine i Mol tradea i on je jedan od mogućih dobavljača. Ina sad od njih kupuje 40 posto nafte - pojasnio je Kara. 

Na pitanje Jadranke Sloković o poslovima između Mol-a i Hangar Noela, Kara je kazao kako nikada nisu bili u njihovoj vlasničkoj strukturi. 

Sloković: Ima li Imre Fazerkas pravo predstavljati Mol?

Kara: Njegova tvrtka je u poslovnom odnosu s Molom, a radi konzultantske poslove za Mol, ali ne može zastupati Mol nikako. To je u ugovoru jasno navedeno i da je to prekršio raskinuli bismo ugovor. 

Odvjetnik Prodanović pitao je kakvo je sada poslovanje Ine te kakvo je bilo prije. Kara kaže kako je sad puno bolje. 

- Godine 2008. i 2009. završila je poslovanje u gubitku od jedne milijarde kuna. Prije par dana sam dobio podatak da je ove godine u prvih devet mjeseci u plusu milijardu i pol - rekao je. 

Obrana je predložila da svjedoka ispita o odnosu Diokija Roberta Ježića i Ine. Druga okolnost je u odnosu koji su bili razlozi da MOL da garanciju za kredit Podravci. Uskok se protivio no sudsko vijeće je dopustilo ispitivanje. Odvjetnicu Sloković zanimalo je kakvi su odnosi Ine i Diokija. 

- Otkad sam član uprave, Dioki je jedan od najvećih partnera, ali i dužnika Ine. Prema mom saznanju, nikad nije postojala čista situacija između Ine i Diokija. Dug Diokija porastao je 2008. na više milijuna kuna - rekao je Kara. 

'Iscurili su podaci o plaćama članova Uprave'

Tužiteljica Vanja Marušić je pitala jesu li hrvatski članovi Uprave tražili da budu na sjednicama izvršnih direktora. Kara je odgovorio kako su u veljači 2011. pokrenuli inicijativu da budu na tim sjednicama. 

- Milković, generalni direktor Ine, je tada rekao da nema potrebe da budu na tim sjednicama - rekao je. 

Tužiteljicu je zatim zanimalo jesu li hrvatski članovi Uprave predlagali da se ukinu odredbe lodoa vezane uz obvezu konzultacija s Molom, na što je Kara rekao kako je postojao zahtjev da se suspendiraju odredbe lodoa da se prije donošenje odluka konzultiraju s Molom, no ona je odbijena preglasavanjem. 

Pitala je je li jedna od takvih odluka bila i ona da se podaci o kupnji nafte mogu dobiti uvidom, ali ne i iznošenjem dokumenata, što je Kara potvrdio. 

Tužiteljica: Je li to dovoljno da se dobije dojam i potrebni podaci o kupnji nafte?

Kara: Praksa je bila takva da se može obaviti uvid, konzultirati se sa stručnjacima, obaviti izračune, samo nisu smjeli to iznositi iz firme. 

Tužiteljica: Da li vam je poznato da su iscurili podaci o plaćama članova uprave i tko ima te podatke?

Kara: Da, imaju ih članovi uprave i nadzornog odbora i u odjelu za ljudske resurse. 

Na pitanje je li predsjednik Uprave odlučio u korist hrvatske strane nakon svjedočenja hrvatskih članova Uprave, Kara je odgovorio potvrdno i rekao da se radilo o prijedlogu za promjenu sistematizacije. 

Kara je rekao kako je Imre Fazerkas generalni direktor tvrtke ZMB koja je u vlasništvu Mola. Na pitanje tužiteljice na kojem se jeziku odvijaju sjednice Uprave Ine reagirao je sudac Turudić. 

- Joj dajte, i Khuen Hedervary je govorio hrvatski, to je nebitno - rekao je Turudić, no Kara je ipak odgovorio kako su sjednice na engleskom jeziku. 

Nakon svjedočenja optuženi Sanader svjedoka je pitao može li objasniti da li konzultacije s Molom znače da se Molovo mišljenje mora poštovati ili izvršni direktori mogu odlučiti drugačije. 

- Konzultacije su konzultacije, a ne nalozi, znalo se dogoditi da je uprava donijela drugačiju odluku - rekao je Kara. 

Prodanović: Vidakovićeva žena tvrdi da je on dao lažni iskaz 

Nakon svjedočenja Pala Kare, sud je odlučivao o dokaznim prijedlozima. Branitelj Prodanović traži da se dobije izvod od banke za Ježićevu tvrtku Xenoplast da se vidi je li novac za koji se tvrdi da je bio za Sanadera iskorišten za dokapitalizaciju.

Prodanović je rekao i kako je dobio izjavu bivše vanbračne supruge svjedoka Drage Vidakovića, Marike Tomljenović Kiprijanovski koja tvrdi da joj je Vidaković rekao da je na nagovor Uskoka dao lažan iskaz protiv Sanadera.

Navodno joj je Vidaković u smijehu rekao da se zabunio na sudu i da je čak Mirjanu Sanader opisao kao korpulentnu, a da je tad bila mršavija. Bivša žena tvrdi da je Uskok ponudio da će protiv njega povući tjeralicu ako će teretiti Sanadera. Tvrdi i da je bila prisutna i kad se Vidaković susreo u Sloveniji u termama Čatež s Mladenom Bajićem. Obrana traži da ju se pozove za svjedoka.

- Kolega Prodanoviću, vi ste optužili nekog iz Uskoka za zloupotrebu položaja i ovlasti, a što se tiče tjeralice to se može provjeriti na sudu i mislim da je ovaj prijedlog nevažeći i odugovlačeći - rekla je tužiteljica.

Sud će u ponedjeljak odlučiti o svjedočenju Marike Tomljenović Kiprijanovski, ali je sudac Turudić rekao Ivi Sanaderu da se pripremi i za iznošenje obrane. 

Inače Marika Tomljenović Kiprijanovski je prošle godine nepravomoćno osuđena na uvjetnu kaznu zatvora od godinu dana uz rok kušnje od tri godine zbog podvođenja.

Prvostupanjska presuda idući tjedan

Idućeg tjedna očekuje se iznošenje Sanaderove obrane i završni govori stranaka, a ubrzo nakon toga i objava prvostupanjske odluke. 

Sanader je u slučaju Hypo optužen za ratno profiterstvo, odnosno uzimanje provizije od austrijske banke sredinom 90-ih za kredit koji je dobila Hrvatska, a u slučaju Ina-Mol tereti ga se za primanje 10 milijuna eura mita od čelnika mađarske naftne kompanije Mol u zamjenu za prepuštanje upravljačkih prava u Ini.