Sutkinja Ivana Čalić izuzeta iz Fimi medije na vlastiti zahtjev

Sutkinja zagrebačkog Županijskog suda Ivana Čalić koja je ponovno trebala suditi bivšem premijeru Ivi Sanaderu u slučaju Fimi medija izuzeta je iz tog predmeta na vlastiti zahtjev, izvijestio je sud u petak na svojim internetskim stranicama.

Vršitelj dužnosti predsjednika suda odlučio je da je prijedlog sutkinje Čalić za otklonom od obavljanja sudske dužnosti osnovan jer situacija u kojoj bi ona i po treći puta trebala sudjelovati u odlučivanju o krivnji istog optuženika može stvoriti dojam objektivnog negativnog pokazatelja sučeve (ne)pristranosti ali i mogućeg nepovjerenja samog optuženika.

Visoki pravni standardi uspostavljeni navedenim presudama Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) upravo naglašavaju takvu okolnost i upućuju na nužnost njezinog izbjegavanja.

Kada je takva okolnost prepoznata i od strane sutkinje koja je predsjednica vijeća u tom slučaju i kojoj je predmet dodijeljen u rad, valja zaključiti da je njezin prijedlog za otklon od obavljanja sudske dužnosti i uvažavajući sve navedene okolnosti osnovan, stoji u rješenju Dražena Jakovine, koji će predmet Fimi medija predodjeliti u rad drugom sucu.

Čalić se  1. veljače obratila Uredu predsjednika suda s prijedlogom za otklonom od obavljanja sudske dužnosti, ističući da je u dva različita predmeta sudjelovala u donošenju osuđujućih presuda protiv Sanadera i to kao članica vijeća u slučaju Hypo i Ina-Mol te u slučaju Fimi medija.

Napominjući kako su obje presude ukinute od strane Ustavnog i Vrhovnog suda, sutkinja Čalić je u svojem prijedlogu za otklonom navela kako je u tim predmetima sudjelovala u odlučivanju o krivnji, odnosno kaznenoj odgovornosti jednog te istog optuženika.

Ukazala je također na praksu i odluke Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) prema kojima je u demokratskom društvu od velikog značenja povjerenje koje u sudove ima javnost, a kada se radi o kaznenim postupcima prije svega i povjerenje samog optuženika.

Također, navela je sutkinja Čalić, prema odluci Ustavnog suda od 30. travnja 2013. tijela kaznenog progona i kazneni sudovi trebaju uzimati u obzir pravila ESLJP-a jer se samo na taj način osigurava izvršenje međunarodnih obveza preuzetih Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Ustvrdila je da se iz činjenica konkretnog slučaja mogu proizaći objektivni negativni pokazatelji sučeve (ne)pristranosti koji opravdavaju legitimno očekivanje da će se sudac otkloniti od suđenja.

Takve činjenice, dodala je, postoje primjerice kada je sudac u prethodnom postupku, koji je sudjelovao na suđenju, odlučivao o pitanjima koja su „blisko povezana s pitanjima odlučivanja o glavnoj stvari“ ili pak kada je sudac sudjelovao u donošenju prvostupanjske ili neke druge presude u kojoj se već izjasnio o krivnji okrivljenika.

Vrhovni sud je u listopadu 2015. ukinuo nepravomoćnu presudu u slučaju Fimi medija kojom je Sanader bio nepravomoćno osuđen na devet godina zatvora, te povrat 15,27 milijuna kuna. Ustavni sud je lani krajem srpnja ukinuo pravomoćnu presudu zbog ratnog profiterstva u "slučaju Hypo" te primanja mita od mađarskog Mola kojom je Sanader bio osuđen na 8,5 godina zatvora. Oba predmeta vraćena su na ponovno suđenje zagrebačkom Županijskom sudu.

Sanaderu se još sudi u slučaju Planinska u kojem je optužen za primanje 17 milijuna kuna "provizije", nakon što je Ministarstvo regionalnog razvoja kupilo zgradu od tvrtke bivšeg HDZ-ova saborskog zastupnika i vlasnika mesnica Stjepana Fiolića.