Za smrt majke i bebe trebaju platiti 3 milijuna kuna odštete

Slučaj je hrvatskoj javnosti poznat kao jedan od najburnijih skandala u hrvatskom zdravstvu i pravosuđu, a za njegovo zataškavanje javno su sumnjičeni bolnica, medicinske institucije, DORH, pa čak i neke osobe u političkom vrhu.

Zbog troškova kamata koje su vrtoglavo narasle u 13 godina sudskog postupka, moguće je da će konačni saldo predstavljati najveću odštetu zbog pogreške u liječenju u povijesti hrvatskog zdravstva.

Sv. Duh inače grca u dugovima, zbog čega je 2011. bolnica tri dana bila u blokadi, a zadnji put je prošle godine od svog osnivača, Grada Zagreba, za sanaciju dobila milijun kuna. U 2014. proračun bolnice iznosio je 16 milijuna kuna, a 17 milijuna kuna iznosili su samo troškovi za plaće zaposlenika, što znači da ova gradska bolnica nema ni lipe za zdravstvenu zaštitu.

Uskoro će isplatiti odštetu

Ravnatelj bolnice dr. Mladen Bušić kaže da će Sv. Duh vrlo brzo isplatiti odštetu, no to ne mogu riješiti sami:

- Zbog nedostatnih mjesečnih prihoda za ukupnu djelatnost, bolnica se obratila molbom vlasniku i osnivaču za pomoć u ovom predmetu - kazao je Bušić dodajući da ranije bolničke uprave ne smatra odgovornim za ignoriranje mogućnosti ovakvog ishoda sudskog postupka.

- Ne tvrdim da sam u pravu, ali mislim da nije bilo propusta bolnice jer u trenutku zaprimanja odštetnog zahtjeva nije bilo moguće sa sigurnošću sagledati trajanje i ishod postupka - kazao je. 

Dragica Ivankić i njezino četvrto dijete umrli su prije 13 godina, kad je predstojnik Klinike za ginekologiju i porodništvo bolnice Sv. Duh bio jedan od najpoznatijih hrvatskih liječnika prof. dr. Asim Kurjak. 

Slavko Midžor/PIXSELL

Samo nekoliko dana nakon tragedije slučaj se pretvorio u ogroman skandal, nakon što su razni mediji počeli objavljivati detalje i kronologiju događaja u bolnici u vrijeme porođaja i nakon smrti rodilje. Mnoštvo informacija upućivalo je na to da su rodilja i dijete umrli zbog nemara i nestručnosti liječnika koji su obavljali porođaj, ali i na to da je dr. Kurjak poduzeo sve da se slučaj zataška, uključujući falsificiranje medicinske dokumentacije o uzroku smrti. Medijski napisi potaknuli su lavinu reakcija liječničkih institucija i zdravstvene administracije, a zatim i pokretanje kaznenog i sudskog postupka protiv dr. Kurjaka i trojice ginekologa koji su porađali ženu.

U postupku koji je vodilo Državno odvjetništvo Kurjak je 2006. godine zbog nedostatka dokaza proglašen nevinim za prikrivanje kaznenog djela, nakon čega je privatni kazneni progon preuzeo Dragičin suprug Robert Ivankić te je Kurjak 2008. godine proglašen krivim za isto kazneno djelo na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu i osuđen na zatvorsku kaznu. Postupak nije dovršen pravomoćnom presudom jer je djelo odmah nakon donošenja prvostupanjske presude palo u zastaru. U isto vrijeme je suprug vodio građansku odštetnu parnicu protiv bolnice i kaznenu parnicu protiv trojice ginekologa.

Kazneni postupak za liječnike

- Tužbu protiv bolnice podnijeli smo 2003. godine, no cijelo smo vrijeme bili raspoloženi za pregovore o nagodbi. Nažalost, nijednom nismo naišli na dobru volju s druge strane. Temeljem mišljenja vještaka da je tijekom porođaja i zbrinjavanja majke i djeteta došlo do stručne pogreške, dosuđena je visina odštete sukladno kriterijima Vrhovnog suda - kazao je odvjetnik obitelji Ivankić Josip Madžarić.

Protiv trojice ginekologa vodi se i kazneni postupak za nesavjesno liječenje, koji će vjerojatno potrajati još koju godinu, nakon što je Županijski sud u Zagrebu nedavno zatražio da se ponovi postupak pred prvostupanjskim sudom.

D.Urukalović/PIXSELL

Došla je potpuno zdrava

Dr. Mladen Bušić kaže da će tek po okončanju tog spora bolnica odlučiti o eventualnim sankcijama protiv liječnika. Hrvatski zdravstveni sustav nema osmišljen sustav financijske kompenzacije šteta nastalih u postupku liječenja. Žrtve nesavjesnog liječenja obraćaju se pravosuđu, a odštete se na kraju isplaćuju iz bolničkih proračuna. 

Sučaj Dragice Ivankić vještačen je više puta, a inspekcijski nadzor obavilo je i tadašnje Ministarstvo zdravstva. Bitne stvari su u svim nalazima slične. Rodilja je, prema stručnim izvještajima, ušla u rađaonicu bolnice Sv. Duh u 1.15 sati 21. siječnja 2001. godine, a porođaj su tijekom noći vodila trojica ginekologa. Iz zdravstvenoga kartona vidjelo se da je rodilja bila potpuno zdrava i da je prethodno rodila troje djece. Dragica Ivankić je prije porođaja samo jednom bila na pregledu u privatnoj ginekološkoj ordinaciji, gdje je utvrđeno da je trudnoća uredna, a čedo zdravo. Tijekom porođaja došlo je do puknuća maternice, što su liječnici shvatili tek kad je maternica odstranjena i kad je već bilo kasno. Jedan od njemačkih eksperata koji su pozvani da daju mišljenje o ovom slučaju ovako je zapisao:

“Porođaj je uslijedio u 4 sata i opaženi su simptomi akutnoga krvarenja. Ultrazvučni pregled abdomena treba biti obavljen što je prije moguće kako bi se dijagnosticiralo ili isključilo intraperitonealno krvarenje. Anesteziolog je pozvan u 5, a kirurg u 5.30.

Mogli su je spasiti

U to vrijeme žena je već bila u komatoznom stanju. U 6.15 laparotomija s histerektomijom - svakako prekasno. S dovoljnom opskrbom krvlju i laboratorijskim uvjetima, laparotomija je trebala biti izvedena ranije - oko 5 sati. Ženin život je mogao biti spašen, uz uvjet da je poremećaj koagulacije pod kontrolom.”

Dr. Kurjak je u javnosti, pred vodstvom bolnice i u sudskom postupku tvrdio da je pacijentica umrla od prijevremenog ljuštenja posteljice i poremećaja zgrušavanja krvi, iako je medicinska dokumentacija svjedočila da je uzrok smrti prsnuće maternice.