Najviše otrova ima u celeru i salati, najmanje u grašku i luku

U listu celera skriva se gomila pesticida, a isto vrijedi i za salate, špinat, kelj, breskve, jagode i jabuke, pokazalo je američko istraživanje. To je zato što te namirnice lakše upijaju sredstva za zaštitu bilja. Ipak, najviše pesticida nije u povrću nego u mesu i mliječnim proizvodima. Ostatci kemikalija iz trave i druge stočne hrane pohranjuju se u životinjskoj masnoći. Najmanje je pesticida u tropskom voću poput ananasa, manga i kivija, a od povrća su “najčišće” šparoge, grašak i luk. Nažalost, ne i mladi luk.

- Većina ljudi ne razmišlja o pesticidima i vjeruje proizvođačima. Kad nam u proljeće nude svežnjeve mladoga luka, kupujemo ih vjerujući kako činimo dobro za svoje zdravlje, a zapravo jedemo povrće prepuno pesticida. Mladi luk koji se u to doba masovno uzgaja često napada lukova muha, štetnik koji to povrće čini neupotrebljivim. Kako bi ga se riješili, poljoprivrednici neprestano prskaju mladi luk, pa čak i netom prije berbe. Problem je u tome što se insekticid protiv lukove muhe ne raspada još dugo nakon prskanja, a kontrolori nemaju vremena sve provjeriti - objašnjava TV vrtlarica Kornelija Benyovsky Šoštarić, autorica knjige “Zeleni kvadrat”, koja pesticide izbjegava uzgajajući povrće na prirodan način.

Dajte prednost lokalno uzgojenim namirnicama

Namirnice koje stižu s drugih kontinenata često su još jedanput poprskane sredstvima protiv truljenja da izdrže dug put. Stoga je bolje kupovati voće i povrće uzgojeno u blizini jer ono na tržnice stiže odmah nakon berbe. Još bi bolje bilo kupovati od certificiranih organskih proizvođača.

Sumnjivo voće i povrće treba temeljito oprati 

Voće i povrće dobro operite tekućom vodom. Iako biljke upijaju neke pesticide, najviše ih se zadrži na kori. Temeljitim pranjem uklonit će se zajedno s površinskim voskovima. Dobro je i ukloniti vanjske listove lisnatog povrća, kao što su su salate, kupus i kelj, jer oni sadrže najviše ostataka pesticida.

Zaštita voća i povrća bez kemikalija

Uzgajate li voće i povrće, moći ćete biti sigurni kako je sve prirodno i zdravo. Upravo to i čini TV vrtlarica Kornelija Benyovski Šoštarić, autorica knjige “Zeleni kvadrat”.

- U mom povrtnjaku uz povrće rastu i mnoge ljekovite i aromatične vrste biljaka koje mirisom ili izlučevinama korijena odbijaju mnoge vrste štetnika. Među biljkama zaštitnicama vrta na prvo mjesto stavljam buhač, dragoljub, kadificu, neven, koprivu luk i češnjak. Postoji još mnogo korisnih biljaka, ali ove su toliko praktične, lijepe i korisne da ih slobodno možete saditi bilo gdje i bilo kad. Miješanjem biljaka postići ćete prirodnu ravnotežu i tako djelovati preventivno stvarajući zdravu sredinu - kazala je Kornelija Benyovsky Šoštarić. 

Dragoljube sije ispod voćaka napadnutih biljnim ušima i pokraj kupusnjača. 

Uz to što čuva vrt, dragoljub je dekorativna biljka, a njegovi su listovi ukusan dodatak salatama. Korijenje nevena i kadifica odbija gliste nematode pa ih je dobro saditi svuda u vrtu, osobito pokraj redova mrkve i između ruža. I u organskom vrtu smiju se upotrebljavati zaštitni sprejevi, ali oni pripremljeni od češnjaka, paprike, mlijeka i drugih neštetnih tvari. Vrlo su učinkoviti u zaštiti biljaka, posve sigurni za upotrebu i ne onečišćuju prirodu.

Biljke vole zamijeniti mjesta

U zaštiti vrta pomaže i plodored, sustav rotacije povrća u kojem se ista vrsta svake godine sadi na drugom mjestu. No to se ne odnosi samo na određene vrste nego i na cijele skupine (kupusnjače, mahunarke). Tako ne treba saditi luk gdje je rastao njemu srodan češnjak.

Češnjak odbija mnoge kukce

Stisnite jedan cijeli češnjak i prekrijte ga biljnim uljem. Nakon dva dana dodajte nekoliko kapi deterdženta te jednu žlicu koncentrata na litru vode. Sprej odbija mnoge kukce, a učinkovit je i protiv gljivičnih bolesti.

Kopriva štiti od lisnih ušiju

Odlično sredstvo protiv lisnih ušiju priprema se tako da se 1 kg mlade koprive potopi u 10 litara vode i ostavi jedan dan. Prska se nerazrijeđeno. Ako nemate svježih kopriva, za istu količinu vode treba upotrijebiti od 100 do 200 grama sušenih.

Najviše pesticida: Celer (list), breskve, jagode, jabuke, nektarine, paprike, špinat, kelj, trešnje, krumpir, grožđe, salata.

Najmanje pesticida: Luk, avokado, kukuruz, ananas, mango, grašak, šparoge, kivi, kupus, patlidžan, dinja, lubenica, grejp i batat.