Otkrivamo koliko točno dajemo državi od plaće i kroz poreze

Država nam od plaće uzima dvostruko više nego što je zloglasni Franjo Tahi uzimao kmetovima. No unatoč crnim brojkama prošli smo bolje nego da živimo u Švedskoj

Subota, 15. 9. 2012. u 12:00    Piše: Anita Anić-Božić , Alenka Klepac

Njemačka ima PDV od 19 posto, Hrvatska vrtoglavih 25, a strogi Franjo Tahy uzimao je 21 posto. Danas nam uzimaju pola plaće, ali ni to im nije dovoljno... 

Premda se čini da je naša Vlada iscrpila sve logičke mogućnosti oporezivanja, pred tim ljudima zapravo ima još niz neiskorištenih mogućnosti. Recimo, ministar Slavko Linić sada razmišlja o oporezivanju nekretnina, a nedavno je uveo i porez na puške i pištolje, što je izazvalo gnjev mnogih lovaca. I tu su počele lovačke priče. Što bi da oporezuje bradu? Jer da, i to je moguće. 

Za vrijeme vladavine Petra Velikog muškarci su u Rusiji morali plaćati porez na bradu. Ruskog je cara naime ljutio njihov običaj nošenja duge brade. Neki su bili isto dosjetljivi poput ovih šaljivaca danas. Naime, Talijani su potkraj 19. stoljeća morali plaćati porez na vožnju biciklom od 10 lira za održavanje putova koje su "uništavali".

Iz tog poreza nastala je i današnja cestarina koju plaćate prilikom registracije vozila, vožnje autocestom, kupovine benzina i tko zna gdje drugdje. Primjera radi, u Francuskoj se u srednjem vijeku kartanje smatralo velikim grijehom. Da bi vlast suzbila tu strast, kupci karata za igru plaćali su velik porez. Možda bi Linić kraj svih poreza mogao razmisliti i o onome na neženje, jer eto to je palo napamet i Englezima 1695. 

Neoženjeni plemići ili neudane plemkinje morali su porez plaćati 20 šilinga, dok su svi drugi plaćali samo jedan. A tu praksu uveo je i Benito Mussolini. Tako otprilike izgleda i naše današnje davanje državi, samo što se ne radi o bradi, čizmama ili braku.

>>> Cijeli članak pročitajte u 24sataExpressu