Za stvaranje aktivnog i pasivnog bogatstva treba vremena. Kad razmišljamo racionalno znamo da je to tako. Međutim, i dalje se mnogi žele obogatiti preko noći, a većina razmišlja da ima dovoljno vremena za štednju i ulaganja i imaju stotinu razloga zašto ne početi sada. Jedan od najčešćih razloga danas jest da je kriza, da nisu vremena za ulaganja i da su prinosi mali ili nikakvi. Često čujem ljude od dvadeset pa i trideset godina kako govore da su premladi da razmišljaju o financijskom planiranju. A s druge strane ljudi od četrdeset, pedeset, šezdeset godina koji ne štede govore kako je prekasno jer vjeruju kako im nije ostalo dovoljno vremena da stvore ušteđevinu koju žele. Pa kada je onda pravo vrijeme?
Ne podcjenjujte prednost ranijeg ulaganja
Uvjerena sam da ste svi čuli priču o dva brata blizanca. Jedan počinje štedjeti u 21. godini. Odlučuje ulagati 6.000 kn godišnje ( 500 kn mjesečno) na svoj osobni račun za mirovinu. Tako čini 10 godina do svoje tridesete i ništa osim toga ne uštedi. Ne dira novac i pušta ušteđevinu da se akumulira do njegove pedesete godine. U međuvremenu, njegov brat ne štedi ništa kroz deset godina, ali sljedećih dvadeset ulaže isto po 6.000 kn godišnje od svoje tridesete do pedesete. Tko je više uštedio? Brat koji je počeo prije i uložio upola manje ili brat koji je započeo kasnije? Brat koji je započeo ranije ukupno je uložio 60.000 kn i u pedesetoj ima 437.523 kn, a brat koji je počeo kasnije ukupno je uložio 120.000 kn i u pedesetoj ima 296.538 kn. Kalkulacija je rađena uz pretpostavku prinosa 8% godišnje.
Kao što se može vidjeti brat koji je počeo štedjeti ranije daleko je imućniji od brata koji je čekao deset godina da počne razmišljati o svojoj budućnosti. Kad se od ukupnog iznosa odbije koliko su uložili, brat koji je počeo ranije ima 50 posto veći portfelj od brata koji je počeo kasnije. Pouka je jasna: ne podcjenjujte prednost ranijeg ulaganja i moć kamate na kamatu koji vam pomažu u ostvarivanju vaših financijskih ciljeva. Štednja za budućnost u ranijim danima uvijek je bolja (i jeftinija) od one koju započnete kasnije. Moram naglasiti da izračun ne uzima u obzir inflaciju, ovo je čista kalkulacija kamate na kamatu i daje brojčanu vrijednost, ali ne može pokazati što će se s tim novcem moći kupiti u budućnosti i koliko će to vrijediti.
Treba slijediti financijski plan
Ne želim ovim obeshrabriti ljude u četrdesetim, pedesetim godinama koji još nisu počeli štedjeti. Želim ih potaknuti da krenu što prije jer čekajući gube dragocjeno vrijeme. Većina ljudi na prijelazu u srednju dob tek započinju drugu polovicu života, imaju do mirovine još petnaest, dvadeset i više godina rada. Sve što im treba jest kvalitetan financijski cilj i plan. Što su bliže mirovini, ljudi postaju sve uplašeniji. Tada počinju štedjeti u rekordnim količinama nadajući se da će uspjeti uštedjeti pristojnu svotu. Puno je bolje početi što ranije jer ćete s manjim iznosom uštedjeti više.
Za sredstvima koja ste štedjeli i stvarali za vrijeme vašeg aktivnog radnog vijeka uz mirovinu koju ćete primati morate se izdržavati narednih deset, dvadeset godina. Statistike pokazuju da prosječno ljudi u mirovini žive petnaestak godina. Najvjerojatnije ćemo svi mi živjeti duže od naših roditelja napretkom medicine i tehnike. Mišljenje da su prestari jednostavno nema smisla. Naše radne godine ne bi smjeli provesti lakomisleno. Svaku pojedinu godinu moramo iskoristiti da bismo uštedjeli koliko možemo i dosljedno slijediti financijski plan. Nitko drugi to neće učiniti umjesto nas. Bez obzira na vašu starost ili mladost, sada je vrijeme da započnete planirati i štedjeti.
