Dojenje bebu čuva od upale a majku od karcinoma maternice

Majčino mlijeko sadrži neke spojeve šećera koji eliminiraju skupinu hemolitičkog streptokoka grupe B, čime štiti djecu od smrtonosnog meningitisa, trovanja krvi i upale pluća, koji se mogu s majke prenijeti na novorođenče, zaključili su istraživači s Imperial Collegea u Londonu.

Voditelj istraživanja, dr. Nikola Andreas, kaže kako se pokazalo da šećeri iz majčina mlijeka mogu zaštititi novorođenče od infekcije, a mnoga ranija istraživanja pokazuju kako različiti spojevi šećera u majčinu mlijeku utječu na razvoj “prijateljskih bakterija” u crijevima i tako pomažu razvoj stabilne i zdrave probave kod djeteta. Također, dojenje smanjuje rizik bebe da kasnije razvije astmu ili alergiju, a djeca koja su dojena do 6. mjeseca rjeđe razvijaju infekciju uha, respiratorne bolesti i proljeve.

U preporukama za dojenje Svjetske zdravstvene organizacije ističe se, među ostalim, da su dojena djeca manje  sklona pretilosti, rjeđe obolijevaju od od kroničnih bolesti, imaju viši stupanj inteligencije te rjeđe imaju karijes. Dojenje utječe i na psihološki razvoj djeteta: pomaže razvoju osjećaja sigurnosti, bliskosti i povjerenja u majku, što je osnova za zdrave odnose s drugim ljudima.

Stručnjaci su pratili 1500 djece u dobi između 7 i 11 godina i pokazalo se da su oni koji su bili dojeni samo do prvog mjeseca imali dvaput veće šanse za problematično ponašanje u odnosu na djecu koja su dojena do 6 mjeseci. 

No važno je istaknuti i prednosti dojenja za majku. Primjerice, dojenje štiti od raka maternice i jajnika te raka dojke, a pomaže i bržem skidanju kilograma nakon porođaja. Osim toga, žena tijekom dojenja luči hormon oksitocin, koji umiruje bebu te značajno smanjuje postporođajnu depresiju i anksioznost majke.

Uz to, žene koje su odlučile ne dojiti, ili su s dojenjem prekinule prije prvog mjeseca nakon porođaja, imaju četiri puta veći rizik od pojave osteoporoze u odnosu na žene koje doje barem do bebina šestog mjeseca.

Veličina grudi ne utječe na količinu mlijeka

Količina mlijeka nema nikakve veze s veličinom grudi, odnosno ne znači da će žena s velikim grudima imati više mlijeka od one s dječačkom posturom. Na to utječe prvenstveno učestalost dojenja. Zanimljivo je da tri četvrtine majki proizvede više mlijeka u desnoj dojci, što ukazuje na to da da bi dijete trebalo češće stavljati baš na tu dojku, kako se ne bi upalili mliječni kanali. 

Dojenje traži i po 20 minuta po svakoj dojci

Iako će beba povremeno zatražiti dojku prvenstveno da utaži žeđ, dojenje je posao koji može potrajati. Zato ne brzajte i ne budite nestrpljivi, zaboravite na posao koji trebate obaviti. Stručnjaci kažu kako za dojenje koje je “ozbiljan” obrok treba izdvojiti najmanje 10, pa i do 20 minuta po svakoj dojci.

Tome treba dodati i tri do pet minuta, koliko je bebi nakon obroka ponekad potrebno da podrigne. U prvim danima bez grižnje savjesti potražite pomoć bliske osobe, patronažne sestre ili, primjerice, telefona za pomoć pri dojenju udruge Roda.

Za upaljene grudi dobri su masaža i topli oblozi

Bolni čvorići na dojkama znak su upale mliječnoga kanala i začepljenja. Lagana samomasaža i vlažni topli oblozi mogu ublažiti problem. Ako imate upaljeno područje na dojci i simptome slične gripi (groznicu i umor), javite se liječniku. Obično su potrebni antibiotici, no u dogovoru s liječnikom možete dojiti.